U organizaciji Mira Đorđević, članice ORaH-a u Domu kulture organiziran je stručni skup o PERMAKULTURI kao održivom rješenju za izlaz iz krize. Na početku skup je otvorila pred dvadesetak zainteresiranih iz Delnica, Turki i Vrbovskog i nažalost nikoga iz Skrada. Pozdravivši sve prisutne i predavača Pierra Bossharda skup je započeo radionicom Mreža kojom se željelo reći kako je stvarno realno druženje ljudi, kao nekad pred pola stoljeća i više, važnije od današnjeg, virtualnog, internetskog.
Predavač Bosshard je potom krenuo s prezentacijom „Permakultura – izlaz iz krize“ kojom je definirao što je permakultura i koje su prednosti permakulturnog uzgoja te iz svoje prakse davao primjere kako provoditi održivo življenje i gospodarenje na vlastitom imanju.
Što je to Permakultura?
Permakultura je na mnogočemu utemeljen holistički pristup sa mnogo mogućnosti primjene na sve aspekte života. U suštini svakog održivog dizajna i prakse nalazi se osnovni skup vrijednosti i etičkih principa, konstantnih bez obzira na situaciju, bez obzira kreiramo li sustave za primjenu na grad ili trgovinu, bez obzira na to stane li zemlja o kojoj brinemo u teglicu ili je to 2000 hektara šume.
Permakulturi podliježe BRIGA ZA ZEMLJU – Prepoznavanje Zemlje kao osnove života koji nam je dat i sukladno tome poštivanje iste u svakom pogledu. Promatranje svijeta kao cjeline, a ne zbira njegovih sastavnih dijelova, štititi bioraznolikost, cijeniti važnost drugih živih bića, uspostavljanje ravnoteže zemljinog sustava i preuzimanje odgovornosti za način na koji živimo.
BRIGA ZA LJUDE – Temelji se na podršci, prihvaćanju različitosti, pomaganju jedni drugima da promijenimo način življenja, sposobnosti komuniciranja i slušanja, smislenom radu i pravu na odmor. PRAVEDNA RASPODJELA – Zemlja nema neiscrpne resurse. Potrebno je odbaciti pohlepu koja je odgovorna za eksploatacije i pustošenja naše planete, uvidjeti da je konzumeristički stil života neodrživ, shvatiti da na planeti ima dovoljno svega za sve ljude i ostala živa bića ukoliko pravedno raspodijelimo resurse – važno je shvatiti međupovezanost.
Permakulturom nastojimo zadovoljiti neke od sljedećih uvjeta: Permakulturnim dizajnom nastojimo stvoriti praktične sustave za život i proizvodnju, Sheme iz prirode koristimo za kreiranje održivih ljudskih prebivališta, Racionaliziramo i štedimo prirodne resurse, Svakom elementu osiguravamo više funkcija, Pri dizajniranju izrađujemo analizu tla, vode, zraka, resursa i organizacije, Svaku funkciju podupiremo sa više elemenata (raznolikost), Svakim elementom potpomažemo druge elemente, Učinkovito planiramo energiju, Oblikujemo u humanim mjerilima i proporcijama Gosti su imali priliku upoznati permakulturni vrt obitelji Bosshard i upoznati se sa metodama permakulturnog uzgoja u praksi. Seosko imanje i eko proizvodnja široke palete biljaka koje međusobno rastu, sve u skladu izmiješano s životinjama na imanju, od kokoši, pataka, gusaka…Svaki dio raspoložive zemlje mora se obraditi no sve u skladu s eko proizvodnjom, kako u širinu tako i u visinu.
SURAĐUJEMO S PRIRODOM, A NE PROTIV NJE
Primjenom temeljnih etičkih načela utječemo na elemente koje koristimo u svakodnevnom životu pojedinca i društva. Ti se elementi upravljanja vežu uz
ENERGIJU ( PRIRODNI I OBNOVLJIVI IZVORI su: Sunce, vjetar, voda, biomasa, bioplin…),
HRANU (Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi energizirali svoj duh i tijelo. Stoga je doista važno pridati pažnju uzgoju hrane. Potrebno je okrenuti se manjoj organskoj proizvodnji hrane u vrtovima polikultura i bioraznolikosti. Možda nismo u mogućnosti imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za život, ali možemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti čak i na balkonima ili zajedničkim vrtovima),
VODU (2/3 Planete prekriva voda, a samo 2% te vode je pitko. U permakulturi postoji niz rješenja za pametno upravljanje vodom kao što je: iskorištavanje sivih voda, sakupljanje kišnice, crne vode se ne stvaraju jer se potiče uporaba kompostnih zahoda (iz kojeg dobijamo kompost za vrt), uporaba bioloških pročistača i sl.),
GRADITELJSTVO ( Dom je naša baza u koju se uvijek vraćamo i u kojem se osjećamo sigurno i opušteno. Dom bi trebao biti sagrađen na održiv način, od lokalnih i prirodnih materijala i trebao bi funkcionirati na održiv način tako da bude ekološki uravnotežen i energetski učinkovit – koristeći obnovljive izvore energije i štedeći samu energiju. Permakultura nas uči da čvrste, tople i udobne kuće možemo sagraditi od prirodnih materijala kao što su drvo, kamen, slama, zbijena zemlja i sl., a koji ne štete okolišu i mogu se ponovo uporabiti ili reciklirati.),
OTPAD (Ljudi su jedina životinjska vrsta koja stvara otpad. Ljudi su navikli raditi smeće, ne promišljajući o nužnom i prirodnom procesu kruženja. U prirodi sve kruži. Ne razdvajajući otpad, on postaje smeće koje je kasnije nemoguće upotrijebiti. Stoga je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad koristeći pri tome principe promišljanja 5R – Rethink, Reduce, Reuse, Repair, Recycle – Promisli, Smanji, Ponovno koristi, Popravi, Recikliraj. Sustav 5R je naša obaveza jer na taj način naše aktivnosti usklađujemo s potrebama okoliša.),
LJUDE (Sve skupa ne bi imalo nikakvog smisla bez socijalnog elementa čovjeka. Potrebno je vratiti se iskonskim etičkim načelima koje slijede Zakon prirode, a ne idu kontra njega. U permakulturi se koristi konsenzus kao model odlučivanja u kojem se teži nenasilnom donošenju odluka te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi mogu podržati.), EKONOMIJU (Novac je samo jedno od sredstava razmjene. U permakulturi koristimo razne načine razmjene poput same razmjene dobara i usluga, do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao što je LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vještina, dobara bez upotrebe novca. Podupire se trgovina na lokalnoj razini.)
U permakulturi je bitno postići da SVAKI ELEMENT ZADOVOLJAVA DVIJE ILI VIŠE FUNKCIJA, i da SVAKU FUNKCIJU PODUPIRE VIŠE ELEMENATA.
Stoga je potrebno sustavno promišljati o povezanosti svega što nas okružuje i svega što radimo, kako bi smanjili utrošenu energiju, utjecaj na zemljine resurse i kvalitetu okoliša.
Nije bitno koliko elemenata imamo u sustavu koji projektiramo, već je puno važniji način na koji su ti elementi povezani. Povezujući ih tako u cirkulativan sustav ulažemo minimalnan napor za maksimalan učinak, jer tada sustav radi za nas.
Zanimljivo je Zoniranje imanja. Kako bi što manje energije gubili na upravljanje imanje dijelimo u zone. Svrha zoniranja je ušteda energije. Zone su poslagane tako da smještamo pojedine elemente u određene zone prema tome koliko ih često koristimo ili održavamo.
NULTA ZONA = dom (stan, kuća, farma) -primjenjujemo načela reduciranja potrošnje energije i vode, korištenje prirodnih obnovljivih resursa kao sunčeve svjetlosti, kišnice i sl. izgradnja doma i uređenje po principima 5R i korištenjem lokalnih prirodnih materijala. Dom nam daje harmoničnu i održivu okolinu za stanovanje, rad i odmor.
PRVA ZONA = je zona najbliža kući, u kojoj su smješteni svi oni elementi sustava koji zahtijevaju puno skrbi, pažnje i koje je potrebno često posjećivati radi upravljanja i održavanja ili radi određenih individualnih aktivnosti. (Priručni vrt s ljekovitim i začinskim biljem, salatom, mekanim voćem, /jagode, kupine, maline/, staklenik, rasadnik, kompostište za kućanski otpad i sl.)
DRUGA ZONA = zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno nešto manje održavanja. Mjesto pogodno za košnice, kokošinjac, kultivirane voćke, sjenice za odmor, druženja i sl.
TREĆA ZONA = je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture za kućnu upotrebu i za moguću razmjenu. Nakon što je regulirana, briga za ovu zonu je minimalna ukoliko zastiremo/malčiramo tlo, potrebno je otprilike jednom tjedno posjetiti zonu kako bi površine opskrbili vodom.
ČETVRTA ZONA = je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za prehranu domaćih životinja i kao izvor samoniklog bilja, te za dobivanje drvene građe ukoliko je imamo. Primjer ove zone je šumski predio na koji se utječe jedino podrezivanjem.
PETA ZONA = Divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije, ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i prirodne Zakonitosti. Tu održavanje prepuštamo svim bićima tog mikrostaništa.
I postoji još jedna jako važna zona u permakulturi, a to je ZONA 00 = ona predstavlja osobu ili zajednicu koja čini osnovu sustava (srce sustava). Ta zona se odnosi na našu spremnost da u vlastiti život unosimo promjene koje vode harmoničnijem načinu življenja te istinski održivom okruženju i održivom zajedništvu.
Uz pitanja i primjere iz realnog seoskog života, uz korištenje različitosti u životu te iskorištavanja svega što se može reciklirati dolazi se do opipljivih rezultata intervencije na Zemlju uz ne previše napora što je dodatan poticaj za EKO ŽIVOT.
Je li masovna Permakultura nudi izlaz iz krize, procijenite sami, jer jedino čovjek odlučuje hoće li se na neki način vratiti životu Zemlje ali uz nova saznanja života s prirodom.
About the Author
