U Skradu je održana javna rasprava na temu „Program gospodarenja za šume šumoposjednika gospodarske jedinice Dobra” u organizaciji Šumarske savjetodavne službe. Javna rasprava organizirana je u svrhu upoznavanja, promidžbe i popularizacije planskog gospodarenja šumama šumoposjednika koja se provodi kroz uređivanje šuma, tj. izradu šumskogospodarskih planova i njihovog izvršavanja.
Nažalost raspravi su prisustvovali načelnik Općine Damir Grgurić i Zlatko Grgurić te predstavnik tvrtke koja je izradila materijal za javnu raspravu, gosp. Zdenko Bogović iz Mirte – Sesvete d.o.o., dipl. ing. šumarstva i ovlašteni inženjer za uređivanje šuma koji je istaknuo važnost izrađenog materijala za šumoposjednike.
U uvodu je voditeljica Šumarske savjetodavne službe, podružnice Gorski kotar Kvarner, Maja Bukovac, naglasila potrebu uključivanja šumoposjednika u izradu šumskogospodarskih planova za privatne šume kojih je prvenstveno cilj očuvanje 22 posto šuma u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj, a radi se o 600 tisuća hektara s približno isto toliko vlasnika privatnih šuma.
U nastavku je Zdenko Bogović iznio praktične probleme s kojima su se susretali tijekom izrade šumskogospodarskih planova. Nepodudarnost katastarskih podloga sa stvarnim stanjem na terenu, neobilježene granice čestica, neažurirane vlasničke knjige, samo su neki od nabrojanih problema. Privatni šumoposjednici se trebaju uključiti u projekt, radi utvrđivanja granica na terenu i propisivanja smjernica gospodarenja, uzimajući u obzir da su to površine s pravom vlasništva. “Suradnju sa šumoposjednicima treba stalno unapređivati, poticati šumoposjednike na udruživanje, animirati ih da unapređuju gospodarenje svojim šumama, ali i stvarati uvjete da se njihov konačni proizvod (drvni sortiment ili drugi šumski proizvod) pravedno valorizira u skladu s uvjetima na tržištu. Gospodarska jedinica Dobra ima oko 600 tisuća zalihe drvne mase na tri tisuće hektara, stanište je odlično, prirast na tom staništu je 3 posto, oko 18 tisuća kubika je godišnji prirast šume, za deset godina preko 700 tisuća kubika. To je toliki potencijal koji zasad nije iskorišten i prepoznat od šumoposjednika, a koji u prosjeku imaju pola hektara šume. Da bi se to valoriziralo potrebno je gospodarenje malim šumskim posjedima riješiti djelomično okrupnjavanjem istih, zatim potrebni su čisti papiri, sloga svih šumoposjednika i tada se mogu iskoristiti poticaji koje daje država. Dalje je potrebno stimulirati šumoposjednike da ostvare propisani etat, a radi se od oko 100 hektara, kako bi šumoposjednik mogao od toga živjeti. Šumoposjednici jedino zajedno, uz pomoć Šumarske savjetodavne službe, mogu ostvariti ovo što je prije rečeno i od svoje šume živjeti“, zaključio je gosp. Bogović.
Tvrdoglavost samo jednog šumoposjednika može za dugo godina upropastiti dobre projekte te se šumoposjednici pozivaju da papirnato srede svoje posjede i skupe glave zajedno te iskoriste mogućnosti koje im šuma nudi.Kroz petnaestak dana u PINS-u Skrad održat će se predavanje za šumoposjednike na temu kako za uzgojne radove u šumi dobiti i iskoristiti poticaje koje nudi država.
