2. Gorski sajam oko jedanaest sati uz prisustvovanje brojnih posjetilaca u velikoj dvorani Doma kulture svečano je otvorio gosp. Zoran Skala iz Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije rekavši:”Županijski zavod uspješno surađuje s PINS-om duže vremena i ta suradnja je vrlo uspješna. Lako je sajam organizirati u Zagrebu a ovdje je potreban poseban trud da bi se on organizirao. Nadam se da će postati tradicionalan a od iduće godine može se desiti da ga ne organizira poduzetnički inkubator PINS, već Centar za održivi razvoj Gorskog kotara, u koji će PINS prerasti.” Sajamska priredba, izložbeno prodajnog karaktera, okupila je preko trideset izlagača iz Gorskog kotara. Među izlošcima bilo je suvenira od drva, proizvoda od šumskih plodova, sirupa, likera,džemova…, proizvoda od bobičastog voća, sirupa, likera, marmelade, džemova…, proizvoda od pčelinjeg meda, medice i raznih pripravaka na bazi meda, cvijeća i božićnih cvjetnih aranžmana, domaćeg sira i autohtonih jabuka, likera od trava, šumskih plodova i bobičastog voća, uporabnih predmeta od vune, kamena, tkanine, metalne i drvene galanterije. Posjetiocima su se predstavile učeničke zadruge iz Skrada i Brod Moravica keramikom, prigodnim čestitkama i figuricama. Cjelokupnom doživljaju pridonijele su udruge Turanj i Skradska žena svojim postavama starina i ručnih radova te TZO Skrada i Brod Moravica.
Okrugli stol
Po otvorenju sajma i obilasku štandova oko podneva održan je okrugli stol na temu “Održivi razvoj Gorskog kotara” u organizaciji djelatnika PINS-a kojemu su prisustvovali izlagači, predstavnici skradske lokalne samouprave, predsjednik Općinskog vijeća Duško Zatezalo, dr. Josip Grgurić, mr. Vladimir Mance, direktor Riječkog sajma Mladen Štajduhar te direktor firme Impress iz Zagreba Marko Jurakić. U uvodnom izlaganju na temu održivog razvoja gosp. Zoran Skala upoznao je prisutne s opasnostima koje prijete Zemlji pa tako i Gorskom kotaru. “Postavlja se pitanje što će biti sutra, kada klimatske promjene budu još vidljivije nego danas i kada ponestane fosilnih goriva. Kako i kamo tada usmjeriti budući razvoj? U svemu tome presudan će faktor biti čovjek, koji će odlučiti o svojoj sudbini… Što očekuje Gorski kotar? Ima li on mogućnost samodostatnosti? Svakom čovjeku treba krov nad glavom, hrana, pitka voda, topao dom i dobro organizirana lokalna zajednica. Gorski kotar sve to ima. Gorani su svjesni svoga položaja i žele osnovne uvijete za sebe i život svojih obitelji. Žele život dostojan čovjeka i ništa više. Gdje postoji tradicija i gdje već postoji određena svijest o vrijednostima vlastitih resursa i o potrebi da se oni očuvaju uz malo organizacije i pomoći mogao bi se dogoditi Održivi razvoj.” U nastavku je prof. Janeš, koordinator izrade Plana lokalnog razvoja Gorskog kotara, prezentirao Plan lokalnog razvoja Gorskog kotara u funkciji održivog razvoja. Plan je izrađen za dobrobit Gorskog kotara i mladih naraštaja. Ponovno je potenciran problem depopulacije i sve manjeg broja stanovnika u Gorskom kotaru. Danas sve prolazi kroz Gorski kotar (koridori za ceste, naftovod, plinovod, el. energiju) a ništa se u njemu ne zaustavlja, ništa mu se ne vraća. Vrijeme ide i treba pokrenuti realizaciju Plana. Ove godine se nije ništa realiziralo. Tu su zakazali vodeći ljudi lokalnih samouprava koji su taj Plan prihvatili… Razvoj Gorskog kotara treba temeljiti na prirodnim resursima, šumi i vodi, kulturno povijesnim vrijednostima te autohtonim tradicijskim osobitostima, zaključio je prof. Janeš. U raspravi dr. Josip Grgurić, dopredsjednik Općinskog vijeća Općine Skrad navodi kako lokalna zajednica može dobrim planovima i programima pripremiti “teren” za npr. pokretanje turizma, koji su osnovni preduvjet za traženje sredstava od Europe i njihovih fondova. Direktor firme Impres iz Zagreba Marko Jurakić ustvrdio je da je danas wellness srce turizma, zdravstveno sportski i edukativni programi su ti koji se dobro prodaju i u njih se mogu uključiti mali proizvođači hrane i poduzetnici određenog područja što je vrlo značajno. Ja sam za Skrad imao takav projekt pred nekoliko godina za područje Šiljara, a koji tada nije prošao na natječaju. To isto mogu ponuditi i danas uz veliku realnost realizacije. Bez velikog centra za koji će se vezati poduzetnici i proizvođači hrane ništa se neće pokrenuti naprijed. Kako to funkcionira možete vidjeti na primjeru otoka Visa, konkretno Komiže i tamošnjeg wellness centra koji je kudikamo dislociraniji nego Skrad. Programi zdravlja, rekreacije i edukacije mogu donijeti prosperitet Skradu, zaključio je gosp. Jurakić.
Gdje je goranska sloga danas?
U zaključku okruglog stola u sklopu 2. Gorskog sajma o Održivom razvoju Gorskog kotara prof. Ivan Janeš je rekao:”Goranima treba Zakon o Gorskom kotaru koji će pokrenuti njegov razvoj. Razvoj Gorskog kotara ne smije ugroziti budućnost ovog kraja. Ljudima treba dati osnove za ostanak a to je posao i kvaliteta života. Gorski kotar mora biti jedna snažna i složna zajednica uz pitanje: Zapitajmo se je li tako danas??” Današnjem otvaranju sajma nije prisustvovao nijedan načelnik goranskih Općina i Gradova, kao ni većina predsjednika Općinskih vijeća. Koliko to govori o zaključnom pitanju gosp. Janeša o goranskoj složnoj zajednici? Uz zahvalu predavačima i svim sudionicima okruglog stola direktorica PINS-a Stela Mulc je na kraju dodala da se PINS-ov dosadašnji rad sve više prepoznaje i potvrđuje, da je pristup prema poduzetnicima ispravan, da se samo dugotrajnim i nesebičnim radom dolazi do pozitivnih rezultata.
About the Author
