Zeleni vir je bio mjesto druženja sadašnjih i bivših turističkih djelatnika koji su prisustvovali proslavi 100-te godišnjice kontinuiranog turizma na području Općine Skrad. Direktorica TZ Ivana Briški Đorđević upoznala je prisutne s kronologijom turističkog života područja Skrada, ljudi koji su doprinijeli razvoju turizma, od Rudolfa Tredla koji je u okolici mjesta dao urediti brojne staze i šetnice što i danas postoje. „Godine 1920. sagrađen je Hotel « Zeleni vir » koji je vrlo brzo postao poznat po odličnoj gastronomskoj ponudi. Već 1930 –ih godina predjel Šiler je određen kao prostor za odmarališta i izgradnju kuća za odmor. U to se vrijeme prvi puta započelo ubirati turističku taksu, a donesena je i odluka da svaki gost koji provede više od sedam dana u bilo kojemu goranskom mjestu ostvaruje pedeset posto popusta na željeznici koja je tada bila najprikladnije prijevozno sredstvo gostima što su dolazili u Skrad.
Razvoju Skrada najviše je pogodovao njegov prometni položaj pa se on počinje razvijati u tranzitno središte. Lujzinska cesta koja povezuje unutrašnjost s morem donijela je Skradu turistički prosperitet i nove mnogobrojne goste. Tih su se godina stanovnici Skrada intenzivno bavili turizmom kao kućnom radinošću. Poseban interes za ugošćavanje bio je razvijen u donjem djelu mjesta, od Griča do kraja Loke. U Skradu je tada bilo sedam gostionica i sve su pružale ugostiteljske usluge, svaka na svoj karakterističan način. Oko 1933. godine na obroncima Tustog vrha sagrađen je moderan pansion « Verin bor » u kome su ljetovala otmjenija gospoda.
1952. godine Turističko se društvo ponovno obnovilo pod vodstvom predsjednika Jure Kruljca te zajednički s Planinarskim društvom započinje obnova i uređenje skradskih izletišta i vidikovaca: Zelenog vira, Vražjeg prolaza, Perića i Kavranove stijene te planinarskih staza iz Zelenog vira prema Skradskom vrhu. Ove aktivnosti rezultirale su tiskanjem turističko – planinarskog vodiča za Skrad i okolicu čije je autor bio Josip Kvaternik.
Godine 1954. prašnjava Lujzijana doživjela je svoju renesansu dobivši novi sloj asfalta te je po drugi put donijela Skradu dinamičniji razvoj. Snažan poticaj promociji mjesta ostvaren je 1957. godine otvaranjem Odjela za dječje bolesti na Šileru, a sve intenzivniji promet utjecao je na izgradnju infrastrukture: parkirališta, benzinske crpke, Izletničkog doma u Zelenom viru.
Zeleni vir 1962. godine biva proglašen Rezervatom prirodnih rijetkosti. Tranzitni turizam dovodio je sve više gostiju pa u jesen 1963. godine, u nedostatku ugostiteljskih kapaciteta, započinje izgradnja Tranzitnog restorana. Nadaleko poznata skradska štrudla, domaći sir sa vrhnjem i skradski nadjev su postali glavni aduti, a Tranzitni restoran omiljeno stajalište putnika. U to je vrijeme vrlo uspješno hotel Zeleni vir i Tranzitni restoran vodio gosp. Mladen Tomić. 1964. godine veselo je proslavljena i 50- ta obljetnica Turističkog društva Skrad. Tom je prigodom izdana turistička knjižica naziva „Pedeset godina turističkog društva Skrad“, čiji su autori Vladimir Mance i Marijan Paver.
Negdje od 1974. godine započinje pad skradskog turizma, zatvara se Hotel Zeleni vir, te Zeleni vir ostaje jedina svjetla točka skradskog turizma uz Tranzit restoran kojeg je izgrađena auto cesta uskoro zatvorila. Od tada do današnjih dana turizam se pokušava „dignuti na noge“ no to mu slabo uspijeva…Turistička zajednica snaži od 2003. godine, otvara se turistička kućica 2006. kod benzinske postaje…“, rekla je Briški Đorđević.
Prisutnima su se obratili načelnik i predsjednik TZ Općine Skrad Damir Grgurić te predstavnica TZ PGŽ Tanja Augustinović Šegota. Grgurić je rekao kako je turizam danas na niskim granama, naročito od gradnje auto ceste, kako jedino dobri turistički programi mogu donijeti bolje rezultate. Gđa. Augustinović je nadodala kako nije sve tako loše u goranskom turizmu, kako još ima mnogo potencijala koji nisu do kraja iskorišteni…a Gorski kotar ima što dati turizmu i to cijele godine…naročito ljudi van Hrvatske su željni takvih krajeva kao Gorski kotar.
Pjevački zbor KUD-a Zeleni vir izveo je nekoliko skladbi u pauzama programa, a krajem programa dodijeljene su zahvalnice gosp. Mladenu Tomiću – dugogodišnjem uspješnom turističkom djelatniku Skrada, direktoru hotela Zeleni vir u Skradu pod čijim vodstvom je hotelu Zeleni vir 1966. godine dodijeljena nagrada Zlatni pigik – najveće priznanje u gastronomiji, gosp. Mladenu Merkašu – goranskom slikaru, fotografu, majstoru u izradi mušica za sportski ribolov i dugogodišnjem aktivnom članu Turističke zajednice čiji bogati fundus fotografija i danas Turistička zajednica koristi u promociji, Magistru gosp. Vladimiru Mance – koji se u djelovanje turističkog društva uključuje 1964. godine kao jedan od autora knjižice „Pedeset godina Turističkog društva Skrad“, autoru fotomonografije „Vrajži prolaz i Zeleni vir kod Skrada“, te dugogodišnjem članu tijela TZ Skrad te gosp. Marijanu Paveru – posmrtno – dugogodišnjem dopisniku Novog lista čije je kontinuirano djelovanje doprinosilo tomu da se o životu i aktivnostima Skrada gotovo svakodnevno može pročitati u tisku. Autor je brojnih tekstova o prošlosti Skrada i jedan od autora knjižice „Pedeset godina Turističkog društva Skrad“ izdane povodom 50. obljetnice turizma u Skradu te kao dugogodišnjem, aktivnom članu tijela turističke zajednice.
FOTOMONOGRAFIJA – VRAJŽI PROLAZ I ZELENI VIR KOD SKRADA
„Projekt izrade fotomonografije o Vrajžem prolazu i Zelenom viru Turistička zajednica Skrad započela je još pred nekoliko godina. Posao se malo otegnuo zbog bolesti jednog autora. Na sreću sve se dobro završilo i za 100 – tu obljetnicu turizma, pred sobom imamo ovu fotomonografiju. Značajni krajobraz Zeleni vir i Vražji prolaz zauzimaju posebno mjesto kao izuzetna djela prirode, obdarena prirodnim posebnostima nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Poneseni ljepotama ovog krajolika, autori su na sveobuhvatan način, slikom i riječju nastojali zabilježiti značajke ovog prostora. Tekst kojeg potpisuje g. Vladimir Mance sadrži veliki broj do sada nezabilježenih podataka posvećenih ovom kraju. Autor fotografija g. Mladen Merkaš nastojao je odabrati motive kako bi na dostojan način, u suglasju sa tekstom odao iskreno divljenje predjelima koje ova knjiga opisuje. Ovaj zaštićeni krajobraz okosnica je turističkog razvoja Skrada i on je zaslužio da mu se, kroz nešto veći broj stranica i fotografija, posveti posebna pažnja. Osim autorima želim još zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli stvaranju ove knjige,“ kazala je Ivana Briški Đorđević te pozvala autore da uzmu riječ.
Autor teksta gosp. Vladimir Mance rekao je kako je sve već skoro rečeno te je naglasio značaj rijetkih biljaka i životinja koje su obitavale u ovom prostoru, kao npr. čovječja ribica, dok je autor fotografija Mladen Mekaš rekao kako mu je rad na fotografijama bio izazov i doprinos Skradu i upoznavanju ljepota prirode koja ga okružuje.
Ivana Briški Đorđević se zahvalila i gosp. Nebojši Aniću – poznatom goranskom speleologu i fotografu koji je ustupio nekoliko fotografija iz unutrašnjosti spilje Muževa hišica kao i gosp. Siniši Abramoviću autoru brojnih fotografija goranskih pejzaža.
Nakon predstavljanja fotomonografije predstavljen je projekt “ GEOLOŠKA POUČNA STAZA VRAJŽI PROLAZ I ZELENI VIR“ čiji su autori dvoje studenata sa Rudarsko – naftno – geološkog fakulteta iz Zagreba – Ivana Gudac i Marin Sečanj, koji su 2013. godine za potrebe svog diplomskog rada započeli sa istraživanjem u Zelenom viru. Kroz nekoliko susreta sa njima i njihovim profesorima mentorima započela je vrlo lijepa suradnja i dogovoreno je da će rezultati istraživanja biti ustupljeni Turističkoj zajednici za izradu poučne geološke staze. “U sklopu projekta dogovorena je izrada 12 edukativnih panoa, brošure i interaktivne karte staza čija izrada nam tek predstoji. Cilj edukativnih panoa je približiti i objasniti turistima geologiju ovog područja te im ukazati na fenomene koji se ovdje pojavljuju. Zamisao je da turisti tijekom šetnje kroz kanjon Vrajžji prolaz, osim fasciniranosti njegovim izgledom, saznaju nešto više o procesima koji su doveli do njegova nastajanja, da obrate pažnju na stijene koje ih okružuju i da im se slikovito pokaže koliko su one zaista stare, te što se u vrijeme njihova nastajanja događalo na Zemlji. Područje oko Skrada je geološki jako zanimljivo i poučno tako da vjerujem da bi se nakon izrade geološke poučne staze, ovdje mogle odvijati i razne radionice kao i stručni tereni u sklopu nastave kao pomoć u stručnom usavršavanju geologa. Želim naglasiti da je projekt izrade ove geološke staze prepoznala i financijski podržala kroz sufinanciranje i Primorsko – goranska županija kojoj se ovom prilikom zahvaljujem,” zaključila je Briški Đorđević.
Doc. dr.sc. Uroš BARUDŽIJA , sa Rudarsko naftno – geološkog fakulteta, koji je pratio rad svojih studenata istaknuo je kako su njegovi studenti učinili odličan posao u tom istraživanju koji će koristiti budućim studentima i generacijama da bolje upoznaju geološku prošlost određenog kraja.
