Na sjednicama Općinskih vijeća ne prođe aktualni sat bez pitanja oporbenih vijećnika Općine Skrad na najbolniju skradsku temu, turizam. Ako se izuzme Zeleni vir, koji po neslužbenim podacima posluje dobro i gdje su troškovi poslovanja pozitivni, ostali turistički segmenti jedva da žive.
Trenutno najviše obećava novootvoreni restoran u sklopu Bistroa Viktorija, kako ponudom tako i prihvatljivim cijenama. U njega je uloženo mnogo novca i trenutno je jedini kotač koji pokreće skradski turizam. No on nije dovoljan, Skradu trebaju smještajni kapaciteti, pansioni i mali hotel kao što je nekad bio Hotel Zeleni vir, koji sada kao strašilo upozorava na dugogodišnju skradsku turističku tradiciju.
Iako Skrad svakog dana biva ljepši, jer uređuju se prilazne ceste, uređuju se vodotoci, potporni zidovi, postavlja se ekološki prihvatljiva rasvjeta, u Skrad ne dolazi previše gostiju iako na prvi pogled djeluje da ih je ovog ljeta bilo više nego lani. Što se dešavalo ove godine pitali smo direktoricu Turističke zajednice Općine Skrad Ivanu Briški Đorđević.
1. Kako ocjenjujete ovogodišnju turističku sezonu?
Iza nas je iznimno teška godina, rekla bih najteža do sada. Ovogodišnja turistička sezona u Skradu u usporedbi sa 2010. godinom za prvih 9 mjeseci, lošija je u dolascima gostiju za oko 15%, a u noćenjima za oko 23%. U porastu su dolasci stranaca za oko 3% i noćenja stranaca za oko 5% i to kod privatnih iznajmljivača koji rade sa turističkim agencijama i onih koji nude dodatne sadržaje kao primjerice apartmani u Zakrajcu, čiji vlasnik je ribolovac i svojim gostima pruža kompletnu uslugu od nabave ribolovnih karata do zajedničkog odlaska i organiziranog ribolova. Znatno manje noćenja ostvareno je i u planinarskom domu Zeleni vir, iako se to ne odnosi i na broj posjeta izletištu koji je znatnom posrastu. Što se pak tiče samog posjeta gosti u Turistički ured u potrazi za informacijama, zabilježen je do sada najveći protok turista. Morali smo dodatno otisnuti promidžbenih materijale jer uobičajena količina nije bila dovoljna, iako je prethodnih godina potrajala i do proljeća. Ured je od svibnja do rujna radio svakim danom i vodila se evidencija posjeta i upita pa je tako naravno najviše upita bilo za Zeleni vir, potom za planinarske staze prema Skradskom vrhu i biciklističke staze. Također je bilo dosta upita i za Etno selo Gramalj. Začudila sam se zapravo koliko je ljudi čulo za taj projekti i mislim da svakako treba ponovno intenzivnije poraditi na tome.
2. Što je obilježilo rad Turističkog ureda ove godine?
Turistički ured ove godine odradio je opsežan posao trasiranja planinarskih i pješačkih staza i šetnica na području Općine Skrad. Sve su staze izmjerene i prikupljeni su GPS podaci. Napravljen je i plan ulaganja pa će se svake godine temeljitije pristupiti jednoj od staza. Izrađena je velika karta sa ucrtanim svim trasama, a ujedno se proširila i mreža biciklističkih staza te smo u postojeću kartu dodali staze za ljubitelje ekstremnijeg biciklizma, primjerice staza iz Gramlja prema Maloj dobri.
U tijeku je provedba projekta „Kvarner family“ koji predstavlja svojevrsnu nadopunu kategorizacije u koji se uključuju privatni iznajmljivači na dobrovoljnoj osnovi s ciljem povećanja konkurentnosti i razine kvalitete turističke ponude obiteljskog smještaja.
Na inicijativu Turističkog ureda, a u suradnji sa JU Priroda ponovno je aktualizirano pitanje alpinističkog penjanja u Zelenom viru za kojeg postoji veliki interes. S obzirom da sa Turistički ured povezao sa alpinističkom sekcijom pri Hrvatskom planinarskom savezu, još 2005. godine, nakon čega smo inicirali i zatražili od Ministarstva zaštite okoliša dozvolu da se postave smjerovi za penjanje, na što je zbog kategorije zaštićenosti došlo negativno rješenje, ponovno uz pomoć JU Priroda nastojimo pronaći rješenje koje bi svima odgovaralo. Pozivam se ovdje na NP „Paklenicu“ koja ima najveći nivo zaštite, a svi znamo da je jedna od najpoznatijih penjačkih lokacija. Bio bi to jedan novi turistički atraktivan sadržaj koji bi privukao sasvim novi profil gostiju.
3. Koje ste manifestacije organizirali ove godine i što nas još očekuje do kraja godine?
TZ se uključila u većinu manifestacija koje su se odvijale na skradskom području i svaku je potpomogla u organizacijskom, financijskom ili materijalnom smislu (oglašavanjem, promidžbom, izradom plakata, nabavkom sirovina za pripremu jela, nabavkom materijala za likovnu koloniju ili samo tombolom). S ciljem objedinjavanja goranskog prostora TZ Skrad je bila pokretač i glavni organizator Goranske biciklijade u koju su se uključila 4 goranska područja, pokrenula je i osmislila projekt „Natjecanje u starim sportovima“ koje organizacijski provodi udruga mladih Initium, pokrenula i osmislila događanje Goranski herbarij, izložbu samoniklog goranskog bilja a partner je udruga Skradska žena. U studenome kreće “Goranska riječ kroz pjesmu i ples“ a cilj je manifestacije predstavljanje kulturno – povijesne baštine goranskog kraja, tradicije i dijalekta svake od goranskih općina. Dakle, nekoliko je novih projekata koje u sebi nose riječ „goransko“ i potiču na suradnju i zajedništvo na koje se svi toliko pozivamo kao ključ goranskog uspjeha. U prosincu se planira Silvestarsko druženje, a pridružit ćemo se i kao partneri KUD–u „Zeleni vir“ u organizaciji Božićnog koncerta.
4. Što je učinjeno na uređenju turističke infrastrukture?
Turistička se infrastruktura ove godine samo održavala. U obzir su došli tek manji popravci i sanacije kao i čišćenje i održavanje šetnica sa komunalnim radnicima oko čega je bio angažiran predsjednik TZ Damir Grgurić.
5. Gdje vidite šansu Skrada u bržem turističkom razvoju?
Nabavimo malu žičaru za početne skijaške korake, izvucimo 2 km skijaških staza za rekreacijsko trčanje i hodanje koje će služiti i skijašima i gostima, postavimo smjerove za alpinističko penjanje na ledu u Zelenom viru… Za početak to je već pregršt zimskih sadržaja koji bi privukli goste. Krenimo malim koracima, nabavimo jednu malu skijašku vučnicu za prve korake na snijegu, jer prvo trebamo pridobiti ljude.
Uz nedostatak sadržaja i infrastrukture, posebice u zimskom djelu godine, nedostaju i smještajni kapaciteti u vidu malog butik hotela, koji bi smjestio bar autobus ljudi, s 50 do 60 ležaja. Skrad ima šansu profilirati se kao destinacija za zdrav aktivan odmor. Zdrav u smislu– nezagađena priroda, voda, hrana,.. a aktivan u smislu– brojnih sadržaja za sportske aktivnosti i rekreaciju– staze za planinare, šetače, trim–staze, staze za bicikliste, skijaške staze, sanjkalište… Na stranu svi mega projekti poput žičare za Zeleni vir, koja bi svakako kad turizam jače zaživi bila vrlo atraktivna, no takvi veliki projekti za sada nemaju ekonomsko uporište.
6. Kako surađujete s predsjednikom TZ načelnikom Damirom Grgurićem?
Sa predsjednikom dobro surađujem, mislim da se sve bolje privikava na svoju ulogu predsjednika TZ-a. Dogovaramo se oko svih važnijih pitanja i načina na koji će se određene akcije, događanja, odlasci na sajmove, gostovanja sa društvima i udrugama provesti i isfinancirati. Isto tako i on meni prosljeđuje informacije vezane uz turizam na području općine koje smatra da su mi korisne u radu.
7. Kakva je suradnja s ostalim turističkim zajednicama Gorskog kotara?
Do sad smo bili previše razjedinjeni, premalo komuniciramo i sastajemo se. Bez zajedništva možemo samo nazadovati, a siromašni budžeti Turističkih ureda trebali bi nas još više povezati. No, u zadnje vrijeme to je krenulo na bolje. Trenutno za 2012. godinu usklađujemo kalendare događanja. Isfiltrirat ćemo događanja i manifestacije značajne za cijeli goranski prostor da se datumom ne preklapaju, a one manje važne na lokalnoj razini, barem uskladiti da se ne događaju u isto doba dana. Također smo dogovorili neke zajedničke promidžbene aktivnosti i nastupe na turističkim sajmovima. Ti će se prijedlozi uskoro naći na dnevnom redu koordinacije gradonačelnika i načelnika Gorskog kotara jer bez pomoći lokalnih samouprava i ostalih institucija kojima se namjeravamo obratiti za pomoć to nećemo moći provesti.
8. Što bi vi učinili za brži turistički oporavak Skrada?
Treba privući kapital izvana u Skrad jer na domaće ljude ne možemo računati. To nam je dokazao i primjer seoskih domaćinstva ove godine gdje se nitko nije spreman kreditom, uz subvencioniranu kamatu, zadužiti ne bi li ponudio nešto novo i povećao kvalitetu usluge. I u turizmu se demografska slika nažalost obija o glavu jer, uzimajući u obzir da je većina iznajmljivača u zrelijim godinama nitko se na svojih 60 godina nije spreman zadužiti.
Također Skradu je potreban školovan kadar za zanimanja u turizmu, od licenciranih turističkih vodiča, 10 – 15 prekvalifikacija zanimanja i usavršavanja za zanimanja konobar, kuhar, pekar … No ima ono nešto čega se stalno pribojavam … i kad bi sve to uspjeli postaviti na noge.. je li Skrad izgubio onaj „šlif“ za turizam i turističku djelatnost koji je nekada imao?
Što na kraju zaključiti. Može li Skrad turističkim stepenicama prema gore. Iz riječi direktorice TZ, iz izjava načelnika Damira Grgurića, nazire se svjetlo u tunelu zvanom Skradski turizam. No trebat će kako načelnik Grgurić kaže, zasukati rukave, počistiti svoja dvorišta i otvoriti vrata svojih domova turizmu, te započeti više raditi…