Razgovor vodili prof. dr. sc. Josip Grgurić i Vjekoslav Pintar
Prof. dr. sc. Josip Grgurić profesor je pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, inače rodom iz Skrada i od nedavno mještanin Skrada, a od konstituiranja novog Općinskog vijeća Općine Skrad na funkciji potpredsjednika.
V. Pintar: Izbori su iza vas. Kako da ste se kandidirali za Općinsko vijeće ?
Prof. Grgurić: Osjećam se Skrajanom, kako bi to rekli po domaće. U sklopu takvog pristupa želim:
*napredak Skrada
*moje profesionalno i stručno iskustvo mogu pretočiti u ostvarivanje tog cilja
*dosadašnja angažiranost na dobivanju objekata Šiljar, dodatno me motivira da cijeli taj projekt i realiziramo, jer Turistički centar Šiljar treba biti motor razvoja Skrada, pa ako hoćete perjanica turizma Gorskog Kotara.
V. Pintar: Dakle, turizam je po vama osnovna nit razvoja Skrada i Gorskog Kotara?
Prof. Grgurić: Naravno, ali pod uvjetom da se ispravno postavi koncept razvoja turizma. S druge strane ne smije se zaboraviti i na čitav niz područja bez kojih nema turizma, a i turizam djeluje na njihov razvoj.
V. Pintar: Što je osnovna prepreka za razvoj turizma, riječi koja se sve više čuje u Gorskom Kotaru. Ispada da je turizam sidro oko kojeg su se svi usidrili ?
Prof. Grgurić: Kao i u svim društvenim djelatnostima važno je da imamo definirane konkretne ciljeve. Točno što kažete, danas bi se svi htjeli baviti turizmom, a samo malo ih uspije. Zašto?
Prije Svega treba definirati konkretni program i posebno je važno definirati kakvom vrstom turizma se žele baviti. Ono što je za Skrad najlošije, da mi nemamo definiranog cilja kakav to turizam želimo, a posebno nemamo razrađenog plana razvoja turizma?
V. Pintar: Za kakav se vi turizam u Skradu zalažete?
Prof. Grgurić: Prije svega, da bih odgovorio potrebno je uzeti u obzir nekoliko pretpostavki za njegov razvoj :
*tradiciju
*opće, biološke i klimatološke čimbenike
*današnje trendove turizma
V. Pintar: Koji su to odgovori na gore navedene pretpostavke?
Prof. Grgurić:
* tradicija: Skrad ima 90 godišnju tradiciju, prije svega u smislu zdravstveno-rekreativnog turizma, posebno značajna u tom smislu su bila dva razdoblja, prije 2. svjetskog rata, te 80-e godine prošlog stoljeća.
* Skrad nema more, iako je vrlo blizu mora, ali zato ima šumu, čisti zrak, vodu, te posebno jednu poželjnu nadmorsku visinu od 700- 1000 m poticajnih za zdravlje.
* konačno današnji svjetski trendovi u turizmu idu prema izazovima: zdravlje, mladost i ljepota. Upravo wellnes centri žele i mogu ostvariti te izazove.
V. Pintar: koje su konkretne pretpostavke, da te izazove ostvari Skrad ?
Prof. Grgurić:
* prije svega Šiljar kao jedno izuzetno područje
* međutim ne treba zapostaviti i druge mogućnosti Skrada : obiteljski turizam, eko selo, vjerski turizam ( kapelica Majke Božje Uznesenja na nebo ) itd.
* razvoj autohtone gastro ponude.
V. Pintar: Kako ostvariti te lijepe ideje ?
Prof. Grgurić: Prije sveg napraviti Program razvoja turizma u Skradu. Na tome će Općinsko vijeće raditi zajedno s Turističkom zajednicom a usmjeriti i PINS (poduzetnički inkubator ) na izradu takvog programa, a naravno ukoliko je potrebno i drugih stručnih institucija.
V. Pintar: Znači program je po vama prva pretpostavka ?
Prof. Grgurić: Apsolutno. Na tome ću insistirati. Prije svega na programu Skrada kao izazovne turističke destinacije.
V.Pintar: Što ste vi konkretno do sada učinili ?
Prof. Grgurić: Paralelno nekoliko stvari:
* kao predsjednik Odbora za zdravstveni turizam puno smo radili na tome da Skrad dobije područje Šiljar
* u Skradu smo održali u kontinuitetu 6. simpozija preventivne pedijatrije. Na prvom smo stručno obradili temu " Klimatoterapije" s posebnim referatom o klimatološkim uvjetima Skrada.
* na insistiranju da napravimo Program turističkog razvoja Skrada.
V. Pintar: Kako aktivirati i druge turističke objekte ( Zeleni vir, Tranzit restoran … )
Prof. Grgurić: Predložio sam Općinskom vijeću, da usmjerimo našu politiku prema stimulaciji i olakšavanju onim subjektima koji imaju ne samo planove, već i nastoje
svoje objekte aktivirati, a obratno koji su ih kupili samo kao investiciju u nekretnine, a ništa ne rade, primijeniti instrumente koji će ih stimulirati na ulaganja.
V.Pintar: Rekli ste da treba stvarati i druge pretpostavke ?
Prof. Grgurić: Jasno. Prije svega mislim na zaštitu prirode.
Treba poraditi na zaštiti šuma, prije svega sam protiv prekomjerne eksploatacije. Uz eksploataciju šuma, ne smijemo zaboraviti, ide i uništavanje cesta i staza, što kasnije ide na teret općinskog proračuna. Vidite, u proračunu Općine od šuma stoji prihodovna stavaka od 140.000,00 kuna, da čovjek ne povjeruje!
Dalje je problem pitke vode. Skrad je bio poznat po pitkoj vodi, a danas je situacija takva da u najpoznatijem turističkom objektu Skrada, izletištu "Zeleni vir", nema pitke vode.
Zalagat ću se za komercijalnu eksploataciju pitke vode u Skradu.
V. Pintar: Vratimo se Šiljaru. Hoćete li se zalagati za zakup ili prodaju tih objekata?
Prof. Grgurić: Bolji bi bio zakup nego prodaja. Zašto. Imamo primjer drugih objekata u Skradu koji su prodani, stari hotel, on sada zjapi prazan i zatvoren, no na to mi nismo mogli utjecati jer nismo bili vlasnici objekta. Mislim da nam to dovoljno govori u prilog zakupa. Uz dobrog zakupca, npr. wellnes centar bi mogao profunkcionirati kroz pet godina.
Nisam niti protiv prodaje ako ne bude povoljnih ponuda, tada bi ugovor o prodaji imao i uvjete, da se zapošljavaju osobe s područja Općine i da objekti budu kroz npr. pet godina u funkciji.
V. Pintar: Hoće li razvoj turizma utjecati na bolju demografsku sliku Skrada jer mi smo najstarija Općina u Županiji.?
Prof. Grgurić: Svakako, razvojem turizma doći će do potrebe za stručnim ljudima, naši mladi imat će prilike zaposliti se i ostati kod kuće, a stručne osobe kojih nećemo imati doći će u Skrad i njih će trebati zadržati na području naše Općine.
V. Pintar: Treba li Skrad poraditi na otkupu zemljišta i parcelizaciji gradilišta? Činjenica je da Skrad nema urbaniziranih gradilišta.
Prof. Grgurić: Tome sam i sam svjedok jer nisam imao prilike kupiti građevinsko zemljište i tome bi Skrad trebao pokloniti mnogo više pažnje, ljudima treba dati mogućnost ostanka u mjestu jer stvoriti obiteljsko gnijezdo u rodnom kraju je vrlo važno za opstanak kraja u kojem smo rođeni.
V. Pintar: Poruka Skrajanima?
Prof. Grgurić: Obišao sam cijeli svijet, upoznao osobe raznih nacionalnosti i pogleda na svijet. Što me vuče u rodni kraj? Skrad ima jedan poseban način življenja, tradicionalan način, izuzetno je miran, lijep, zdrav, no morat ćemo unijeti neke promjene ako želimo naprijed. U životu ne postoji crno bijelo, treba težiti razvitku, bez rizika nema napretka i razvoja. Treba pozitivne stvari, kulturu i običaje zadržati i njegovati, novi izazovi su tu. Tome treba posvetiti pažnju, lako je kritizirati, ljude treba potaknuti da razgovaraju o dobrim i lošim potezima, da predlažu rješenja koja bi i nama u lokalnoj vlasti pomogla u konkretiziranju zamisli za napredak Skrada, ovog kraja i Gorskog kotara u cjelini.
V.P. 28/07/2005.