Po izjavama pojedinih članova Skupštine TZ Općine Skrad, vežući se na podatke TZ PGŽ, Skrad je na zadnjem mjestu po naplaćenoj boravišnoj pristojbi u Gorskom kotaru, a možda i županiji. Ako se krene od toga mnogi su se na Skupštini zajednice upitali što to ne štima s turizmom i dolascima gostiju u Skrad.
Tako je predsjednik TZ i načelnik Općine Damir Grgurić bio kritičan na rad direktorice Turističke zajednice Ivane Briški rekavši kako je direktno trebala više učiniti oko prihvata grupa i informiranja o mogućnostima koje Skrad pruža. Uz to Grgurić je rekao kako bi se TZ trebala dijelom i sama sufinancirati kroz vlastite prihode jer proračunska sredstva neće biti dovoljna za isplatu plaće direktorice (PINS je također na Općinskom proračunu i recesija je dovela plaće na minimalac jer sredstava nema dovoljno).
S druge su se strane vlasnici apartmana i kuća za odmor žalili kako nemaju gostiju, kako zbog neimanja restorana u Skradu svi bježe u druge destinacije. Kada je načelnik Grgurić ponudio sufinanciranje noćenja od strane Općine ni jedan iznajmljivač nije odmah prihvatio takvo rješenje. Zašto?
Uz prihvaćen Prijedlog programa rada i financijskog plana TZO Skrad za 2011. godinu načelnik je zaključio kako je on podložan promjenama, kako direktorica mora namaknuti određena sredstva jer u proteklih pet godina Općina je za turizam izdvojila preko milijun kuna, „a zbog čega, pitam se, za tih nekoliko gostiju godišnje koji su prenoćili u nekom od skradskih apartmana. Što će nam Turistička zajednica kada nas gosti zaobilaze, kada nema pomaka nabolje…,“ zaključio je Grgurić.
Komentar vašeg izvjestitelja: Cijela shema TZ, prvo od Statuta je postavljena krivo. Prvo, u skupštini i Vijeću ima osoba koje je baš briga što će se u turizmu Skrada događati. Drugo, u njoj nema udruga koje odrade i ono malo manifestacija tijekom godine. Treće, postoje u Skradu i osobe koje žele pomoći i znaju što bi to trebalo mijenjati u skradskom turizmu. Četvrto, vlasnici apartmana bi se trebali udružiti i zajedno potražiti dio turističkog kolača jer gost neće doći sam. Peto, primjer Istre i agroturizam s poljoprivrednom proizvodnjom za svoje potrebe trebali bi primijeniti i naši vlasnici smještajnih jedinica, naročito na selu, jer bi ponudom hrane u svojim objektima svakako privukli više gostiju nego dosad. Šesto, TZ bi trebala pokušati ili pomoći stvoriti web stranice za Internet buking, te bi se tako i smještajni kapaciteti punili bolje uz jasnu kontrolu prometa kroz apartmane i druge smještajne jedinice. Evo to su neki od načina kako povećati promet gostiju kroz skradske destinacije. Tome dakako manjka jedna dobra, za uporabu, cjelogodišnja sportsko turistička infrastruktura i restoranska ponuda hrane uz odličnu promidžbu istog. Kvaliteta usluge na svakom nivou, od prvih turističkih informacija do deserta u restoranu, dovest će samo „rekla-kazala“ telefonom do 50 posto novih gostiju jer dobar glas daleko se čuje. Vrijeme istječe, pogledajmo prema Kupjaku, tri objekta nude prehranu i imaju više noćenja u mjesec dana nego Skrad čitave godine! Ako će se čekati revitalizacija Šiljara ili starog hotela, da nam netko drugi riješi problem, do tada Skrada neće ni biti više, jer ostat će jedino starci i nas nekoliko „mlađih“ a mladi kojih je svakim danom sve manje otići će za kruhom prema centrima županije ili države.
