Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, dan je to uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja. Ovogodišnji se poklopio te ga slave istodobno svi kršćani, na zapadu i istoku.

Na Veliku subotu i u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvama u Divjakama, Skradu i Kupjaku pohitali su vjernici na Uskrsni blagoslov. Svima je stalo da za Uskrsni doručak na stolu imaju blagoslovljeno jelo. Kruh, jaja, skradski nadjev, šunka, vino i mladi luk u košaricama nosi se u crkve na najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda te su se vjernici i ove godine uputili u svoje crkve, praćeni lijepim no prohladnim vremenom.

Vlč. Stjepan Porkulabić održao je u razmaku od dva sata na Veliku subotu dvije mise, prvu u Divjakama i drugu u Skradu. Prva misa služena je u Divjakama, selu s oko pedesetak žitelja, u crkvi Sv. Izidora, pred oko dvije stotine vjernika čiji su korijeni iz Divjaka, Bukovog Vrha, Hripca i ostalih naselja i sela koja pripadaju župi Sv. Izidora. U obraćanju vjernicima vlč. Porkulabić je rekao kako je Uskrs blagdan nade, a nada je nešto bez čega je nemoguće ljudski živjeti. Stoga je današnji blagdan poruka da prihvatimo i s Kristom podnesemo sav naš život, naš rad i brige, muke i probleme. Svečanim blagoslovom hrane, prvo mesa, potom kruha i ostaloga u košaricama, privedena je kraju misa posvećena uskrsnuću Isusa Krista.