U skradskom Domu kulture radno je proslavljena deseta godišnjica simpozija pedijatara na kojoj su se okupili pedijatri iz svih krajeva Hrvatske. Simpozij je započeo pozdravom vrtičara Petre i Karla te potom plesnim nastupom djece dječjeg vrtića Skrad. Pedijatri su odslušali 12 stručnih tema vezanih uz pedijatrijsku dijagnostiku i terapiju temeljenu na dokazima. Voditelj simpozija prof. dr. sc. Josip Grgurić, s Klinike za dječje bolesti Zagreb uz osvrt na 10-tu godišnjicu zaželio je svima ugodan boravak, kako u radnom dijelu tako i u slobodnom vremenu.
O novoj kvaliteti liječenja djece temeljenoj na dokazima govorio je prof.dr.sc. Josip Grgurić, o medicini temeljenoj na dokazima u svakodnevnoj praksi govorio je doc.dr.sc. Ratko Matijević, o nasljednim predispozicijama za infekcije govorila je dr. sc. Alenka Gagro dok je dr.sc. Darko Rihter govorio o vrućici u djece, liječiti je ili ne liječiti. Nakon odmora za ručak doc.dr. Goran Tešović upoznao je prisutne pedijatre s dijagnostičkim i terapijskim postupnikom u liječenju djece s akutnim encefalitičkim sindromom. Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić govorila je o pristupu rijetkim bolestima temeljenim na dokazima, dok je prof.dr.sc. Ivan Malčić prezentirao temu o terapijskim dilemama kod peroksizmalne suoraventrikularne tahikardije u fetalnoj, novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. O dojenačkim kolikama, između narodne i medicine zasnovane na dokazima govorio je doc.dr.sc. Goran Palčevski a o uroinfecijama u djece prof.dr.sc. Danko Milošević. Na kraju je Aleksandar Gulin, dr.stom.spec. ortodoncije upoznao pedijatre s novim konceptom u rješavanju ortodontskih problema djece temeljenih na dokazima dok je doc.dr.sc. Julije Meštrović teoretski i praktično upoznao pedijatre s optimalnim omjerima pritisaka na prsni koš i upuha kod oživljavanja. Današnje spoznaje proizašle na dokazima u reanimacijskom postupku odraslih i djece kazuju da je optimalan broj 30 pritisaka na srce : 2 upuha zraka ako to rade nestručni spašavatelji, dok je izuzetak novorođenčad gdje je omjer 3:1. Ako reanimaciju provode dvojica stručnih spasitelja omjer je 15:2. Tijekom simpozija kristaliziralo se pitanje profesionalnog poštenja kada se u liječenju određene bolesti liječnik nađe pred zidom, kada ne zna kako dalje. Tempo liječničkog rada dovodi do premale međusobne komunikacije koja bi trebala biti važan dio u iznalaženju najboljih dijagnoza liječenja, naravno temeljenih na dokazima te je razmjena iskustva među liječnicima također vrlo važna. Pedijatri su tijekom simpozija imali priliku postavljati pitanja i komentirati pojedine prezentacije.
U zaključku simpozija dr. Josipa Grgurića, između ostalog, rečeno je kako liječenje na dokazima i uporabi novih saznanja i tehnoloških dostignuća pridonosi zdravlju dječje populacije, kako se standardiziraju načini i postupci u liječenju naročito kada danas roditelji djece internetom dolaze do medicinskih informacija koje proučavaju kada se radi o problemima njihovog djeteta. Dobre medicinske i pedijatrijske baze podataka dodatno olakšavaju posao svakom liječniku praktičaru koji uz stalnu edukaciju i praćenje medicinskih dostignuća sve to uvodi u svoju svakodnevnu praksu. „Evidence based medicine“ danas ima sve značajniju ulogu u radu liječnika koji uz potrebno informatičko znanje i selektivnih poznatih baza podataka rješavaju lakše razne kliničke probleme iz tkz. „Evidence informed medicine“.
