Kroz razgovor  s direktoricom Turističke zajednice Općine Skrad Ivanom Briški o turističkoj stvarnosti u Skradu, koji je tekao   u ozračju višemjesečnog nerazriješenog pitanja uz održanu Skupštinu  Turističke zajednice i izbora predsjednika   TZO Skrad, Ivana kaže:“Smatram da se u ovoj godini učinilo dosta u svim segmentima prezentiranja turističkih mogućnosti i ponude na području čitave Općine Skrad. Lako je govoriti, imati ideje, dok je stvarnost nešto drugo.   Općina bi trebala ulagati u turističku infrastrukturu, a mi,  TZ bi trebali raditi na promidžbi, kako potencijalnog gosta dovesti k nama. Sve to je dovelo do zaustavljanja, zastoja u radu, po mišljenju svih skradskih stranaka, najvažnije odrednice budućeg razvoja naše Općine, a to je TURIZAM.  Radili smo u okviru sredstava koja smo imali, koja su premala za najvažniju granu razvoja Općine Skrad, ali mislim da smo unatoč svemu zadnje dvije godine učinili mnogo. O tome govori i povećanje broja gostiju u 2005. godini odnosu na 2004. za 71 posto (479 gostiju), odnosno broja noćenja za 188 posto (1508) . U strukturi gostiju 72 posto čine  domaći gosti dok ostatak od 28 posto čine stani gosti i to prvenstveno iz Njemačke, Austrije, Švicarske dok su u manjem broju gosti iz Italije, Češke, Rumunjske, Izraela, Poljske, BIH i Slovenije. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja na području Skrada 81 posto ostvarili su domaći gosti dok su preostali dio od 19 posto ostvarili strani gosti. Za strane goste karakteristično je da se kraće zadržavaju u Skradu i najčešće odsjedaju u planinarskom domu Zeleni vir dok privatni smještaj više koriste domaći gosti. U 2005. prosječni boravak gostiju u Skradu iznosio je  3 dana što je za dan više nego u 2004. godini.
U Izletištu Zeleni vir broj prodanih ulaznica u 2005. godini iznosi  9 556 što je za 13 posto više nego u 2004. godini, no stvarna brojka vjerojatno doseže i do 12 000 obzirom da gosti posjećuju izletište i kad prestaje naplata, a time i evidencija posjeta izletištu.  Izletište „Zeleni vir“   je najbolji turistički promotor Skrada zadnjih godina.

 Stanje smještajnih  kapaciteta

U strukturi receptivnih kapaciteta u Skradu dominiraju smještajne jedinice u vlasništvu fizičkih osoba dok je svega jedan objekt u zakupu pravne osobe. U 2004. godini Skrad je imao samo tri kućanstva koja su nudila usluge noćenja što je ukupno iznosilo 18 ležajeva u 7 smještajnih jedinica u privatnom smještaju. Dodamo li tome smještajni kapacitet izletničkog doma Zeleni vir koji iznosi 18 ležaja dobit ćemo brojku od 36 ležaja u 11 smještajnih jedinica za 2004. godinu.
Tijekom  2005. godine na području Skrada evidentirano je povećanje broja smještajnih kapaciteta. Novi smještajni kapaciteti odnose se na sobe, apartmane i kuću za odmor u privatnom vlasništvu što znači da danas usluge smještaja pruža šest kućanstva u 10 smještajnih jedinica čime Skrad bilježi pozitivan trend rasta smještajnih kapaciteta. Skrad sada ima u sobama (četiri sobe) 12 ležajeva, u apartmanima (pet apartmana) 20 ležajeva, u kućama za odmor (jedna kuća) 5 ležajeva i planinarskom domu „Zeleni vir“ 20 ležajeva.
Što se tiče kategorije objekata apartmani i kuća za odmor vrlo su visoko kategorizirani, čak sa 3 zvjezdice, no kod smještajnih kapaciteta u sobama potrebno je podignuti razinu kvalitete usluge na barem 3 zvjezdice obzirom da sadašnja kvaliteta zadovoljava tek 1 ili 2 zvjezdice.
Podaci ukazuju na potrebu za restrukturiranjem smještajne ponude. Prije svega u Skradu je potrebno ulaganje u hotelsku infrastrukturu što bi dovelo do mogućnosti poslovanja sa turističkim agencijama čije potrebe zadovoljavaju hoteli sa oko 50 ležaja tj. recipročno broju sjedećih mjesta u autobusu. Bilo bi poželjno da hotelska ponuda slijedi suvremene turističke trendove i potrebe ciljnog tržišta što znači da naglasak mora biti na specijaliziranim, tematskim hotelima ili pak etno-kućama čiji interijeri pričaju priču o životu goranskog čovjeka. U cilju poboljšanja ukupne turističke ponude i povećanja prihoda od turizma potrebno je uvesti poticajne mjere za povećanje kvalitete smještajnih objekata, te sustavno uvoditi poticajne mjere za produljenje sezone i povećanje iskorištenosti kapaciteta stvaranjem dodatnih turističkih sadržaja za zabavu, sport i rekreaciju posebice u zimsko vrijeme, nakon božićno – novogodišnjih blagdana, kada ovdje boravi veoma mali broj gostiju.“

V.P.20/01/2006.