Porukom „sretno dijete – zdravo dijete i zdravo dijete – sretno dijete“ zaključen je 15 Simpozij pedijatara u Skradu u kojem je između ostalog rečeno za zdravlje djece – „više od 60, manje od 120 minuta“. Čega? Sportskih aktivnosti više od 60 minuta dnevno a sjedenja pred ekranima računala i TV -a manje od 120 minuta. Ako je tako u vašim obiteljima tada radite na zdravlju djece i svojih obitelji. Roditelj je dobar uzor djeci i njihova podrška uz stručne preporuke i vođenje zdravstvenih djelatnika uz podršku škole dovodi do pozitivnog pomaka zdravstvene krivulje zdravlja kod djece i mladih.
Skrad je bio domaćin 15 jubilarnog simpozija pedijatara Hrvatske u Skradu. Nakon folklornog nastupa Skračke dece stotinjak hrvatskih pedijatara pozdravila je ispred Općine Skrad donačelnica Natali Ribić zaželjevši svima ugodan boravak u Skradu i plodan rad tijekom simpozija a sve u korist djece. Potom je skup pozdravila i predsjednica pedijatrijskog društva Đurđa Španović rekavši kako u Hrvatskoj ima preko 277 pedijatrijskih timova koji brinu o zdravlju djece.
Dr. Josip Grgurić je potom “prolistao” povijest skradskih simpozija i što su oni donijeli hrvatskoj pedijatriji, posebno u preventivnom djelovanju na zdravlje djece. Uovogodišnju temu “Salutogeneza u promociji zdravlja” uvela je pedijatre dr. Gordana Pavleković rekavši da treba razmišljati o osposobljavanju čovjeka, od rane mladosti, kontroli nad svojim zdravljem, tijelom, kako prevenirati sve rizike da do bolesti dođe. Imati kontrolu nad svojim zdravljem bit je salutogeneze, jer biti zdrav ovisi i od sredine u kojoj živi, od svijesti čovjeka, pozitive i snage koju nosi u sebi te razmišljanju i djelovanju kako utjecati na zdravlje svaki dan.
O granicama pedijatrije govorio je prof.dr. Josip Grgurić, jer pedijatrija je danas jako napredovala i nalazimo se svakim danom pred stalnim izazovima u radu na zdravlju djece i adolescenata naročito. O mjestu škole kao promicatelju zdravlja je zajedničko djelovanje škole i zdravstvenih ustanova čime se zajednički lakše dolazi do pomaka na dugoročno vrijeme. Pozitivni poticaji obje strane u promicanju zdravog života su tu vrlo značajni jer društvo danas sve teže utječe na pozitivan izbor djece, naročito adolescenata. Škola predstavlja drugog ili trećeg roditelja i izuzetno je važna u preveniranju zdravlja mlade populacije.
O majci i dojenju i poboljšanju zdravlja kao elementa za zdraviji život govorila je dr. Anita Pavičić. O zdravlju srca i što utječe da ono bude zdravije, kako minimizirati stresne reakcije i smanjiti rizike bolesti srca govorila je dr. Maja Batinica dok je o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u promociji tjelesnih aktivnosti u djece i mladih, što kvalitetnije bavljenje sportom do 20-te godine života, dnevno akumulirati barem 60 minuta umjerene do žustre aktivnosti i da ta aktivnost, u većini bude aerobna, da sjedeće aktivnosti budu manje od dva sata dnevno rekla je dr. Marija Rakovac.
Dr. Marija Hegeduš-Jungvirth i med. sestra Viktorija Bušić predstavile su primjenu standardnih krivulja rasta SZO-a u vrtićima Hrvatske, što one znače za današnje populacije djece, gdje je vrtićka populacija djece u Hrvatskoj…te promociju zdrave prehrane u vrtićkoj i osnovnoškolskoj dobi koja utječe na svekolik razvoj djece…da roditelji mogu pratiti razvoj i utjecati na zdrav razvoj svoje djece…
U popodnevnom dijelu pedijatri su saslušali predavanja dr. Alenke Gagro o razvijanju otpornosti tijela i optimalne imunosti, imunološkom sustavu tijela koji je danas sve više tema zdravstvenih skupova. Može li se on poboljšati i razviti i do koje granice. Zašto netko ima razvijen imunosustav a netko ne.
Dr. Goran Tešović govorio je o procijepljenosti djece koja je važan čimbenik u očuvanju zdravlja jer su cijepljenjem mnoge dječje bolesti nestale dok prof. Renata Miljević-Riđički naglasila kako je otpornost djeteta u sučeljavanju s teškoćama u životu i društvu, na neki način obrnuto proporcionalna. Manje teškoće u životu veća otpornost, više teškoća manja otpornost…je li to točno? Reakcije na teškoće su različite i prvenstveno ovise od osobnih faktora osobe te faktora okoline, pripadnosti grupi i reakciji na stres. Ako se od mladosti priprema na prepreke koje dolaze življenjem dijete će biti otpornije na vanjske utjecaje kao i ako živi u dobroj zdravoj obitelji i sredini. Ima li bioloških čimbenika koji utječu na otpornost, o tome je govorio dr. Jovančević rekavši kako oni ovise opet o zdravosti obitelji i sredine u kojima djeca žive te kako je to vrlo složen proces…
U raspravi su se pedijatri osvrnuli na životne situacije u koje djeca i mladi, čovjek ulazi, s porukom kako treba bez obzira na životne probleme treba misliti pozitivno i ići dalje…a potom su otišli u SRC Skradska draga na popodnevno druženje uz šetnju prema Periću i Kavranovoj stijeni, skradskim vidikovcima.
