Kako godine prolaze skradska naselja su sve siromašnija stanovništvom, dok su s druge strane šume u vrijeme sezonskog branja šumskih plodova sve punije ljudi, koji iz ljubavi prema šumskim plodovima i sve više i iz ekonomskih razloga beru šumske plodove, od borovnica, gljiva, kupina… Sve što čovjek radi u šumi narušava mir i svakodnevne aktivnosti životinja. I životinje žive određenim ritmom, od traženja hrane, partnera i brige o potomstvu. Čovjek je svojim aktivnostima narušio život životinja u šumi i svojim neodgovornim postupcima doveo životinje na rubove naselja ali i u sama naselja. Medvjed, jelenska i srneća divljač, lisica, vuk, divlje svinje, svaka na svoj način se približila čovjeku, svaka radi određene štete kako na biljkama tako i na poljoprivrednim površinama. No od svega je najteže što čovjek premalo zna o ponašanju životinja u susretu s čovjekom.

Zajedničkom akcijom i dogovorom zamjenice načelnika Općine Skrad Mire Đorđević, dip.ing.šumarstva i lovačkog društva Jelen Skrad – Ravna Gora a u svezi vođenja brige o sigurnosti stanovništva skradske i susjedne Općine razgovarao sam s predsjednikom lovačkog društva Miroslavom Gašparcem. On kaže:“ Premda u normalnim prirodnim okolnostima životinje izbjegavaju čovjeka, određene nekorektne ljudske aktivnosti (neodgovorno odlaganje kućnog ili pak klaoničkog otpada), kao i promjene u životnom okruženju, rezultirale su time da životinje sve učestalije dolazi na rubne dijelove pa čak i u sama naselja. Tako uvjetovane bioprirodne nezakonitosti, kao i borba za samoodržanje, imaju za posljedicu njegov neprirodni suživot s čovjekom.

Takva dimenzija življenja životinja potvrđuje i njihov kontinuirani gubitak straha, ali dovodi i pod znak jednakosti sve učestalije prepoznavanje mirisa čovjeka i poistovjećivanja istog s mirisom hrane. U kontekstu takvog suživota s čovjekom, medvjed je postao i potencijalna opasnost za čovjeka, ali i za njega samoga, kao i za stoku na ispašama, zatvorenim površinama ili pak za kućne ljubimce u neposrednoj blizini kuća. Sve to nažalost potvrđuju i nedavna loša iskustva u pojedinim mjestima priobalja, kao i Gorskog kotara. Zbog više konfliktnih situacija u kojima su se u posljednje vrijeme našli neki naši mještani pri bliskom susretu s medvjedom i drugim životinjama, recimo divljom svinjom, nameće se potreba da se pozabavimo i tim pitanjem pokušavajući vam dati odgovor na uobičajeni upit: Kako se ponašati pri susretu s divljim životinjama? To naročito vrijedi za susrete s medvjedom, manje za susrete s drugim divljim životinjama.

Koliko god napadi medvjeda, divlje svinje ili neke druge životinje na čovjeka bili rijetki, znajte da nikada nisu uvjetovani glađu- željom da u čovjeku vidi svoj mogući plijen. Životinja će napasti samo ako se osjeti krajnje ugroženim, ženka ako ocijeni da čovjek ugrožava njenu mladunčad. Razumije se samo po sebi da su odrasle ženke, koje vode svoje potomstvo bitno agresivnije od muškog samotnjaka, a da ne govorimo o npr. ranjenom medvjedu koji napada sve živo što mu se nađe na putu.

Moramo biti svjesni da imamo posla sa životinjama koje, ako se ne osjete ugroženima, nisu same po sebi napadački raspoložene ako ih neprimjerenim ponašanjem ne dajemo povoda za napad. Poseban su problem medvjedi koji se pojavljuju u naseljima, gdje im sigurno, kako zbog nanošenja šteta tako i straha ljudi nema mjesta. Ovakvo stanje ne samo da stvara krivu sliku o (preko)brojnosti medvjeda. „Ako ih ima tu u blizini naselja, koliko ih tek ima u dubljoj šumi“, obična su razmišljanja. Za odveć česte susrete ljudi s medvjedom ali i drugim životinjama, pa čak i u blizini ljudskih naselja, kriva su prisutna divlja smetlišta u šumi kao i bacanje hrane neodgovornih pojedinaca u blizini samih kuća gdje životinje traže dopunski zalogaji tako izravno ili neizravno dolaze u doticaj s ljudima. Kako su im osjetila od presudne važnosti za traženje hrane, najbolje imaju razvijen njuh, potom sluh, dok im je vid slabiji. Zahvaljujući odličnom njuhu u mogućnosti su da na većoj udaljenosti pronađu strvinu, kao i svježe bačene mesne otpatke ili drugu hranu.“

Na medvjeda i ostale životinje se s jedne strane ne smije gledati kao na dobroćudna i nikome opasna bića i s druge strane kao na krvoločne zvijeri koje pod svaku cijenu čovjeku žele nauditi ugrožavajući mu i sam život.

Kako bi mogući susreti domaćih ljudi, izletnika, berača (malina, borovnica), gljivara, planinara i ljubitelja prirode s medvjedom i drugim životinjama okončali bez neželjenih posljedica, postoji 10 opće poznatih savjeta:

1. Životinje se osjećaju ugroženim kad su iznenađene. Krećite se glasno, razgovarajte kako bi ih upozorili na svoju prisutnost, ali to ne znači da galamite, bacate petarde i sl. Hodajte u grupi i poželjno je da vam vjetar puše u leđa, da vas životinje mogu „osjetiti“.

2. Izbjegavajte boravak u šumi kasno navečer, noću ili rano ujutro, kad su životinje najaktivnije, a to posebice vrijedi za razdoblje parenja, za mjesec svibanj i lipanj. Po šumi se krećite markiranim stazama i putovima.

3. Izbjegavajte šikare, guste šume i terene s slabom vidljivošću, a posebice predjele gdje se životinje prihranjuju (mečilišta), što je nažalost u posljednje vrijeme postalo vrlo interesantno i popularno među našim mještanima.

4. Ne ulazite u mirne šumske predjele gdje se medvjedi brlože, ali ni u one gdje se medvjedi odstreljuju. Ta mjesta prepoznati ćete po visokim zatvorenim lovnim čekama uz koje se izlaže hrana.

5. Ako spazite životinju, ne pokušavajte joj prići. To posebno vrijedi ako ih zateknete na hranilištu.

6. Susret s ženkom koja vodi mlade može biti posebno opasan. Ako na vrijeme ugledate takvu obitelj, nastojite se neprimjetno udaljiti putem kojim ste došli. Nikad nemojte prilaziti mladima niti ga slučajno hvatati. Ženka će sigurno napasti ako osjeti da joj je mlado u opasnosti. Opasna može biti mlada medvjeđa siročad koja je prebrzo ostala bez majke. Ti se medvjedi na boje čovjeka i zato su potencijalno opasni.

7. Ne vodite psa u medvjeđe stanište. Bježeći pred medvjedom, njega će vaš kućni ljubimac dovesti pravo na vas.

8. Na mjestima gdje ste palili vatru ili uzimali hranu ne ostavljajte ostatke hrane niti smeća. Kao znani oportunist koji redoviti bira najlakši put do hrane, već za koji dan na tim će ga mjestima sresti druge osobe.

9. Ako se susretnete s medvjedom na blizinu, pokušajte sačuvati mir i hladnokrvnost i ne bježite. Medvjed oslovljen na stražnje noge nije u stavu za napad, on vas želi samo bolje vidjeti pošto mu je vid slabije razvijen. Izbjegavajte sve radnje koje bi mogle navesti medvjeda da se osjeti ugroženim (bacanje kamenja, galame…) jer postoji velika vjerojatnost da će vas napasti. Dajte mu prostora za uzmak. 10. Ako je nemoguće izbjeći napad medvjeda, ne upuštajte se u koštac s njim jer ćete uvijek izvući deblji kraj. Bacite se na zemlju potrbuške i s prekriženim rukama zaštitite glavu.