U zadnje vrijeme divlje svinje su medijski sve popularnije. No posjet selu Sleme na poziv obitelji Grgurić iznenadio je i mene kao i stanovnike tog malog sela. Supružnike Dubravku i Zlatka zatekao sam u saniranju štete koju su proteklih nekoliko noći počinile divlje svinje. Zlatko Grgurić tako je kazao kako je pred jutro u vrtu zatekao tri odrasle krmače te mnogo mladih svinja, njih blizu četrdeset, kako sistematski kopaju vrt. Tako su prekopali travnjak ispred kuća u središtu sela, staru seosku stazu prema šumi te voćnjak ispod kuće. Zadnji nasrtaj divljih svinja Zlatko je uspio rastjerati paljenjem petardi koje su svinje uplašile i one su se razbježale prema šumi koja je stotinjak metara od kuća. Na kraju Zlatko Grgurić još dodaje kako nikad, koliko se on sjeća, divlje svinje nisu došle u selo i rovale po travnjacima. Iz svega se nameće zaključak kako se populacija divljih svinja toliko razmnožila da im u šumi nedostaje hrane i noću ulaze u sela. Divlja svinja je pretežno noćna životinja sa jakim nomadskim nagonom koji joj omogućava da ima na raspolaganju veliki teren, te nema probleme koji proističu iz prekobrojnosti, kao što su pomanjkanje hrane i sl. Posjećuje šume sa visokim deblom (smekove, jelove, hrastove, bukove i dr.) koje su bogate podšumskim raslinjem, obrađene površine i livade koje rije ali u pravilu uvijek ispod 1000 m n/m. U svojim staništima obavezno mora imati mjesta sa vodom, tzv. kaljužišta gdje se valjanjem u blatu hladi tokom ljeta i rješava nametnika te odakle pije vodu. Danju ostaje sakrivena i odmara se u gustišu kupinjaka i niskog grmlja. Svejedi su i hrane se korijenjem, žirom, kestenom, nasadima kukuruza, pšenice, krumPira ali i crvima, insektima, jajima, žabama, miševima. Kad je populacija divljih svinja prekobrojna, prave velike štete na poljoprivrednim usjevima te se organiziraju dodatni lovovi ovih životinja kao i sijanje šumskih proplanaka različitim kulturama. U narodu se sreću imena krmača ili divlja svinja za ženku i vepar za mužjaka.