U prostorima LRA PINS-a nakon prvosvibanjskih blagdana održana je prezentacija strategije razvoja Skrada do 2020. godine koju je pripremio Danijel Bertović, predsjednik Uprave PINS-a, dok je Stela Mulc vodila popodnevno predstavljanje nove razvojne strategije Skrada.

„Lokalna razvojna agencija PINS pokrenula je inicijativu za izradu i provedbu strategije razvoja Skrada do 2020. godine. Bez jasne vizije razvoja nema napredovanja i razvoja lokalnog gospodarstva, što je i pokazala dugogodišnja stagnacija na području Općine Skrad. Statistički podaci neumoljivi su dokaz takvog stanja. Kako bi se izbjegla daljnja lutanja i stvorila vizija što želimo postići i gdje se želimo naći do 2020. godine pokrenuli smo izradu razvojne strategije.

Svrha ove strategije je jasno i vrlo konkretno iznijeti moguće razvojne projekte i njihove nosioce, te predložene mogućnosti financiranja takvih projekata. Prošlo je već više od 10 godina u kojima se stalno priča o Šiljaru kao pokretaču razvoja Skrada. Dolaze razni investitori, izrađuje se razna dokumentacija koja na kraju ostaje mrtvo slovo na papiru. Smjenjuju se političke opcije, a konkretnih rezultati izostaju. U tom vremenu Skrad bilježi i najveći pad broja stanovnika između svih općina i gradova Gorskog kotara. Mladi odlaze, jer nema otvaranja novih radnih mjesta niti vidljive perspektive. Ovim program otvaramo mogućnost da zajedno (općina, institucije, poduzeća, poduzetnici, udruge, pojedinci) pokrenemo vlastiti razvoj baziran na stvaranju novog proizvoda i dodatnih usluga. Time ćemo si stvoriti perspektivu, a u doglednoj budućnosti i bolji život,“ zaključio je Danijel Bertović.

Cijeli projekt se bazira na udruživanju domaćeg znanja i mogućnosti te krenuti konkretno raditi ili će se i dalje čekati na nekoga. Otvaraju se brojne mogućnosti financiranja projekata i ostvarivanja prihoda, ali ništa neće doći ako sami ne znamo što bi htjeli. Uz to težnja je da se skradski resursi ne prepuste drugima, već da se zadrži ono što imamo.

Nameće se potreba ozbiljnog pristupa problemu gospodarskog razvoja, na potrebu iznalaženja mjera za poboljšanje gospodarske strukture, stvaranje uvjeta za ubrzani gospodarski i sveukupni razvoj i napredak Općine i time povećanje broja zaposlenih. Može se zaključiti da trenutna gospodarska struktura, te cjelokupna gospodarska situacija u Općini ne osigurava perspektivni razvoj bez znatnijih ulaganja.

U općini Skrad trenutno nema velikih industrijskih pogona, no postoje preduvjeti za otvaranje manjih pogona drvne industrije ili obnovljivih izvora energije. Općina Skrad ima veliku perspektivu za razvoj turizma. U prostornom planu općine predviđene su turističke zone, od kojih je najznačajnija zona Šiljar, koja je trenutno u zakupu. Pronalaskom kvalitetnih investitora i uređenjem te zone Skrad bi podignuo kvalitetu usluga te bi takva investicija dala poticaj daljnjem unaprjeđenju turizma. Tradicija obrta vrlo je duga. Obrti su se razvijali prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Danas se obrti trebaju nametnuti kao snažan gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije, uz obogaćivanje tržišta raznovrsnim proizvodima i uslugama.

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije razvijeno, a velik dio oranica i ostalih obradivih površina je zapušteno. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površine zbog odlaska stanovništva ili zbog toga što se smanjio interes za poljoprivrednu proizvodnju.

Dio zaposlenog stanovništva u drugim djelatnostima bavi se i poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost.

Prednosti svekolikog oporavka baziraju se na djelovanju LRA PINS, postojećim neiskorištenim objektima, Izletištu Zeleni vir, turističkoj tradiciji, čistom zraku, vodi i šumama, nezagađenom tlu, klimi, javnim poduzećima, prostornoj dokumentaciji dok su slabosti depopulacija, nedostatak razvojnih planova i inicijativa, nezainteresiranost stanovništva, neizgrađena turistička infrastruktura, nedovoljni smještajni kapaciteti, nesređeno vlasništvo u katastru i gruntovnici, usitnjenost parcela, nema zajedništva, nema stručnih kadrova…

Pri kraju prezentacije Bertović je dao primjer oživljavanja gospodarstva na uzgoju jelena lopatara na parceli od 5 ha (50 tisuća metara kvadratnih).

Ta farma divljači bi potom producirala, npr. fotosafari s vidikovaca, liniju za proizvodnju i pakiranje mesa divljači, kušaonicu, novu poljoprivrednu proizvodnju… Svi zainteresirani obuhvaćeni bi bili klasterom koji bi vodio PINS, dok bi u cijeli projekt bila uključena i Općina. Cjelokupan projekt dijelom bi se bazirao i na sredstvima europskih fondova. Da bi se strategija provela, Općina Skrad kao prvi član klastera bi u nekoliko godina trebala od korisnika proračuna uzeti dio sredstava koja bi se preusmjerila u razvojne gospodarske programe. Nataša Kozlica prezentirala je program subvencioniranja poljoprivrede do 2020. Kojim bi Općina Skrad izradila pravilnik o subvencijama temeljem kojeg bi poljoprivredni proizvođači dobivali subvencije za svoju proizvodnju.

U raspravi su učestvovali Zlatko Grgurić, Damir Grgurić, Ivana Briški Đorđević, Anton Močan, Vjekoslav Pintar. „Sve je ovo odlično, no odaziv je premalen. Baza je poljoprivreda, nema zanatstva i obrta,“ zaključuje Z. Grgurić.

„Dok se ne pojave prvi rezultati ljudi će biti skeptični, jer ljudi su naučeni na bijeli kruh, ne postoji interes da bi sami nešto pokrenuli. Većina radno sposobnog stanovništva radila je ili radi u državnim i javnim tvrtkama s dobrim plaćama. Zašto bi riskirali dobar posao i plaću za rad u poljoprivredi ili nekom obrtu. Rijetki su oni koji izvana dođu i ozbiljno financiraju projekte, primjeri ŠIljara i starog hotela dovoljno govore. Ako se usvoji novi zakon o neiskorištenim prostorima i objektima on bi mogao prisiliti vlasnike da ih ili osposobe za rad ili prodaju,“ zaključuje načelnik Grgurić.

Močan dodaje kako nije samostalno jednostavno stvarati farmu životinja i sve drugo oko nje dok Pintar dodaje kako Skrajani nisu skloni riziku ulaganja jer ih život na to nije prisiljavao.

Novo vrijeme traži promjene ponašanja jer djeca koja završavaju škole nemaju posla te odlaze u veće sredine, gradove… Na kraju Bertović je pozvao sve zainteresirane da se uključe u raspravu tog projekta , da dođu u PINS, dobiju materijale i da daju konkretne prijedloge kako bi ova strategija zaživjela kroz neko vrijeme.