Dvije su godine prošle od promjene vlasti u Općini Skrad. Isto je toliko stara i recesija koja prijeti državi ali i malim lokalnim jedinicama. Uz to depopulacija uzima svoj danak tako da je svakim danom žitelja u Skradu sve manje. Slijedom toga i u susret Danu općine razgovarao sam s načelnikom Općine Skrad Damirom Grgurićem. Evo nekih odgovora o aktualnom stanju u Općini.

1. Dvije ste godine na čelu Općine. Kakvo je sada vaše razmišljanje o ključnoj funkciji u Općini Skrad?

Nakon ove dvije godine provedene kao načelnik općine razmišljanje o toj funkciji nisam bitno promijenio jer i moj dolazak nije bio iz ekonomskog razloga nego čisto moralno. Želio sam pomoći svom mjestu i svom puku i za njih mi nije ništa teško bez obzira na one koji misle da samo oni žive tu. Puno više ima onih zbog kojih se to isplati raditi čiji pravedan i pošten način života ispunjava moj duh.

2. Što smatrate vašim uspjehom u dosadašnjem radu ?

Nekih velikih uspjeha ja ne prepoznajem, jer sve što se dogodilo do sada bilo je zapisano u planu rada naše koalicije ( vodovod Hlevci, cjelodnevni rad vrtića, nastavak radova na kanalizaciji, rješavanje statusa Šiljara i drugi) a i to se svake godine pomalo preljeva u naš Proračun i tako naši planovi polako počinju živjeti. Ovo što se svakodnevno radi su sasvim normalne stvari koje trebaju svakom mjestu. Moj osobno najveći je uspjeh je što u ove dvije godine još nisam prevario svoje birače.

3. Ima li teškoća u ostvarivanju Proračuna?

Svi govorimo o nekim teškim vremenima, recesiji pa se u takvim vremenima Proračun nešto malo slabije puni, donacije i pomoći za određene projekte obično dolaze u drugoj polovici godine pa sve to djeluje na izvršenje Proračuna.

4. Što je dosad odrađeno od većih radova na području Općine?

Odrađeno je, odnosno u tijeku je izgradnja kanalizacijskog sustava i rekonstrukcija vodovodne mreže u iznosu od blizu tri miliona kuna, zatim slijedi izmjena i rekonstrukcija javne rasvjete u iznosu od oko 700.000 kuna, nadalje u planu je rekonstrukcija potpornog zida ispod groblja a raspisan je i natječaj za uređenje mlina na rijeci Dobri u visini od 200.000 kuna.

5. Općina Skrad ima velik broj sela. Kako rješavate njihove probleme? Koji su to problemi ako postoje?

Na našem području postoji veliki broj sela i zaseoka i tim žiteljima najveći problemi su zimi snijeg, a ljeti održavanje cesta od bujica i šteta od zime. Maksimalno pokušavamo te ceste dovesti u funkciju, no da li smo baš uvijek najuspješniji nisam siguran jer jednostavno stvori se jaz između želja i mogućnosti.

6. Radovi na sustav javne odvodnje su u tijeku. Jeste li zadovoljni dinamikom? Imate li kakav utjecaj na ubrzanje jer rok za završetak je kraj studenog?

Kanalizacija se nastavlja i u nju Hrvatska vodoprivreda ulaže znatna sredstva, izvođač radova malo je kasnio sa početkom , a kako se tu isprepliće rad više poduzeća, nadam se da su se uspjeli posložiti da jedni druge puno ne čekaju i da će uspjeti završit planirani posao. To su radovi na otvorenom pa treba uzeti u obzir i vremenske prilike odnosno neprilike.

7. Kakva je suradnja s tvrtkama u Skradu? Pomažu li one u nekim segmentima razvoj Skrada?

Tvrtke koje žive i rade u Skradu pomažu u određenim aktivnostima na unapređenju životnih prilika, sve u skladu sa svojim mogućnostima i dopuštenjima njima nadređenih.

8. Centar Skrada i cvjećarnica. Bilo je govora kako će se ona izmjestiti na drugu lokaciju no od toga zasad nije bilo ništa. Hoće li doći do ostvarivanja projekta uređenja parka mladih?

Uređenja parka mladih je na redu slijedeće godine kada Hrvatske vode saniraju vodotoke koji se tamo nalaze. Tada bi se sanirao i potporni zid na gornjem parkiralištu, a i izvršilo preseljenje cvjećarne na drugu lokaciju.

9. Stipendije za učenike i studente. Hoće li po tom pitanju biti kakvih promjena?

Stipendiranje je naš prioritet što se vidi iz broja stipendija koje godišnje dajemo đacima i studentima. Ove godine bi uveli i bespovratne stipendije za deficitarna zanimanja u turizmu.

10. Suradnja s udrugama. Ponestaje li entuzijazma ljudima koji rade u udrugama?

Udruge su nosioci društvenog života, a njihovi uspjesi su pokazatelji njihove angažiranosti.

11. Bez novca nema razvitka. Koliko ste uspjeli u Proračun namaknuti potpora iz države i županije? Ima li teškoća u komunikaciji s njima?

Predviđena sredstva pomoći županije i države u ostvarivanju nekih zajedničkih projekata nisu još do ovog momenta ostvarena u 100% iznosu ali ja se nadam da ćemo do kraja godine doći blizu tog iznosa. Komunikacija je uredna bez obzira na političke opcije, pa uostalom oni su tu zbog ljudi koji žive na ovim prostorima.

12. Po neslužbenim rezultatima popisa ima nas 20 posto manje nego 2001. Ima li nade da se depopulacija zaustavi? Mislite li da bi Gorane pa tako i Skrajane neke, npr. porezne, olakšice zadržale kod kuće?

Opstanak Gorskog kotara nije samo u našim rukama, što vole neki pripisati našoj inertnosti, ne poduzetnosti. Još je Marija Terezija prepoznala težinu života u ovom kraju pa je kmetima dala određene beneficije. Mi danas nemamo tih beneficija mislim na Gorane. Za opstanak tog kraja država mora stimulirati pojedinca da bi ostao ovdje živjeti, a putovati u drugo mjesto na rad, jer samo stimulacijom on će se svaki dan vraćati u svoje mjesto a neće ostati npr. u Rijeci ili Zgrebu.

13. Poruka žiteljima uz Dan Općine?

Dragi moji žitelji sretan Vam Dan općine, puno sreće i zdravlja te osobnog zadovoljstva. Samo udruženi možemo si olakšati svakodnevne probleme.