Prognoza Vremena
WebCam - Panorama
Webcam photo, Please wait... Photo is Uploading... Press F5 to refresh, until you see the photo.
INFO

30. travanj - NEDJELJA OD 20 SATI - TUŠKE NJIVE - PALJENJE KRESA
PINS SKRAD - NAJAM E-BICIKLA

ZUBNA AMBULANTA RADI UTORAK POPODNE, SRIJEDU I PETAK DOPODNE - KONTAKT TEL: 810 135
REZULTATI SKIJAŠKIH NATJECANJA OD SADA I NA FACEBOOK STRANICI SKIJAŠKI KLUBOVI GORSKOG KOTARA U SLIKAMA
Zastupstvo Croatia osiguranja - Skrad - Dom kulture - Radno vrijeme - ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 11 sati a utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati - Telefoni - 810 368 i 098 9553711
KUGLANA - KAFE "PLAY" - OD PON DO SUB - 7 DO 22 SATA , NEDJELJOM I BLAGDANOM OD 8 DO 22 SATA
AMBULANTA SKRAD - radi pon i sri od 7,00 do 14,30 sati, uto i čet od 13,30 do 21 sat, jedan petak dopodne, drugi petak popodne
KONTAKT TELEFON ZA PLANINARSKI DOM ZELENI VIR 051/810-214 - OTVOREN OD 9,00 DO 19,00 SATI SVAKOG DANA - PRIJE DOLASKA KONTAKTIRAJTE IZLETIŠTE TELEFONOM!

Pošaljite poruku
Ako nam želite poslati direktne komentare vezane uz stranicu kliknite na link ispod
Slanje poruke na e-mail

Komentar Tjedna
Pregled
----------------
VIJESTI - OPĆINA SKRAD
Pregled
----------------
>Povjerenstvo za promicanje ravnopravnosti spolova
>Komisija za popis birača Općine Skrad
>Ekološki stožer Općine Skrad
>Radna tijela Op?inskog vije?a Op?ine Skrad
::R A Z N O::
>>VAŽNIJI TELEFONI U SKRADU<<

OPĆINA SKRAD 810 680

ŠUMARIJA SKRAD 810 688

AMBULANTA SKRAD 810 690

HEP SKRAD 204 611

TURISTIČKA ZAJEDNICA 810 316

PINS SKRAD 810 820

POŠTA 810 611

ERSTE BANKA 062 376 915

INA 091 4971178

OSNOVNA ŠKOLA 810 695

ŽUPNI URED 810 656

ZUBNA AMBULANTA 810 135

LJEKARNA 810 788

CROATIA OSIGURANJE 810 368

TRGOVINA KRK 810 212

CVJEĆARNICA 810 113

PLANINARSKI DOM SKRAD 099 592 5050

Vaši podaci na mreži!
Vaši podaci:
IP adresa:54.162.234.109
Browser:CCBot/2.0 (http://commoncrawl.org/faq/)
Kompatibilnost

Optimizirano za Internet Explorer 6, Operu i Firefox.

Google Search

WWW Skrad.com
Facebook Like

Povijest

 

Mr. sc. Vladimir MANCE

OPĆINA SKRAD

 «Nedaleko od Skrada., prije nego  se do jednog zavoja dođe, ukazuje se romantično divlja okolica. Ona veoma priliči jednomu bogazu  (klancu) u salzburških gorah. (...) Imade u miloj našoj domovini veličanstvenih  prizora u izobilju koji bi se s inostranimi usporediti mogli »

Antun Nemčić:  «Putositnice»


Tako je o Skradu i okolici pisao Antun Nemčić, hrvatski preporodni književnik, kada je daleke 1843. godine putovao Lujzinskom cestom kroz Gorski kotar. To je i prvi doživljaj prirode u ovomu dijelu Lijepe naše koji je zabilježen u nekom putopisnom djelu hrvatske književnosti.


Svi koji danas putuju ovim dijelom Hrvatske prema moru doživjet će Gorski kotar kao jedan od najljepših naših predjela. Svuda ih dočekuju živopisni planinski krajolici i romantična goranska mjesta. I Skrad je jedno od takvih u srcu Gorkoga kotara.
Rasprostrt na padinama Skradskoga vrha (1.044 m), okružen šumama crnogorice i bjelogorice, vidljiv i s udaljenih planina, Skrad (700 m nad morem) ima izvanredan prirodni položaj. Visoko se uzdigao nad kanjonom u kojemu su Zeleni vir, Vrajži prolaz i Muževa hišica, prirodne rijetkosti iznimnih odlika i ljepote. Iz Skrada se otvaraju vidici na dolinu Kupe i okolne planinske vrhunce. Zahvaljujući prirodnima i drugim pogodnostima, Skrad se razvio u značajno planinsko turističko središte u Gorskomu kotaru koje ima u tomu dugu tradiciju.


Općina Skrad jedna je od manjih u Gorskomu kotaru: prostire se na samo 53,85 km2 i ima, prema popisu iz 2001. godine, ukupno 1333stanovnika. U njoj su 32 manja ili veća naselja i zaseoka, od toga u 7 danas više nema stanovnika. Raseljavanje stanovništva , poglavito mlađeg, u potrazi za zaposlenjem, životna je konstanta već više desetljeća ne samo u Općini Skrad nego i u cijelom Gorskom kotaru. A sustavno smanjivanje broja stanovnika u skradskoj općini potvrđuju i podaci utvrđeni popisom stanovništva 1991. godine. Tada je u ovoj općini bilo ukupno 1549 stanovnika.


Skrad, središnje općinsko naselje, danas ima ukupno 836 stanovnika. Smjestio se uz Lujzinsku cestu - staru, u novije doba moderniziranu cestu - i željezničku prugu, prometnice koje povezuju unutrašnjost Hrvatske s Rijekom preko Gorskoga kotara. Uz važne prirodne pogodnosti, i povoljan prometni položaj tijekom prošlih je razdoblja znatno i poticajno utjecao na razvitak Skrada.
Prvi jasni i pouzdani podatci o postojanju Skrada potječu iz 1694. godine. Novija istraživanja, međutim, dokazuju da je za današnje područje Skrada taj toponim upotrijebljen već 1641. godine, ali tada, po svoj prilici, naselja još nije bilo. Pouzdano se zna da je 12. lipnja 1694. godine osam kmetova dobilo od vlastelinstva, kojega je sjedište bilo u Brodu na Kupi, zemlju i osnovalo naselje.
U XVII. stoljeću, kad su u ove krajeve prestale provale turskih pljačkaških družina, život se počeo vraćati u razorena sela. Zrinski, koji su 1577. godine rodbinskim vezama preuzeli od Frankopana brodsko vlastelinstvo, počeli su svoje opustjele posjede oko Broda na Kupi naseljavati novim kmetovima. Povratnici su ovamo donijeli kajkavski dijalekt. Tako je istisnuto čakavsko narječje kojim se ovdje govorilo prije turskih provala. Kajkavskim dijalektom, tzv. goranskom kajkavštinom, i danas govore stanovnici ovoga kraja. Nastojanjima Zrinskih da obnove brodsko vlastelinstvo treba zahvaliti što je u XVII. stoljeću obnovljen i Skrad.
U početku Skrad se veoma sporo razvijao. Zna se da je još 1805. godine imao 13 kuća, 14 obitelji i 114 stanovnika, a svi su oni bili kmetovi brodskoga vlastelinstva.


Znatno brži razvitak Skrada otpočeo je kada je kroz mjesto sagrađena Lujzinska cesta koja je povezala Karlovac s Rijekom. Gradnja te je ceste bila posljedicom sve većeg prometa i trgovine što su se odvijali između unutrašnjosti Hrvatske i Kvarnerskog primorja. Graditi su je počeli 1803. godine od Rijeke prema Karlovcu. Već 1809. bila je dovršena do Netretića blizu Karlovca. Nastavak radova prekinuo je rat u koji je Europu, pa tako i Austrijsku Carevinu, uvukao francuski car Napoleon I. Francuska je vojska zaposjela dio hrvatske do desne obale Save i Skrad se tako u jednomu kraćem razdoblju našao u Francuskom Carstvu kao dio Ilirskih provincija. U to razdoblje pada i dovršenje ceste do Karlovca. Učinili su to Francuzi jer je nova cesta s vojničkoga gledišta bila za njih silno važna. Prema Napoleonovoj supruzi Mariji Lujzi Lujzinska je cesta dobila ime. Francuzi su otišli 1813. godine, ali je ime ceste ostalo sve do danas. U novije je vrijeme opsežnije rekonstruirana i asfaltirana. Tako modernizirana predana je prometu 1954. godine.
Za razvitak Skrada ni jedan događaj do tada nije toliko značajan kao dovršenje Lujzinske ceste. Novom se cestom odvijao živ promet. Procjenjuje se da je njome dnevno prolazilo i do 1000 zaprežnih vozila. U prijevozništvo (kirijašenje) uključivalo se lokalno stanovništvo, a u Skradu je otvoreno prenoćište za putnike, sagrađene su staje i spremišta za stoku i vozila što su prometovala cesto. Po jednoj predaji , zbilo se to 1820. godine, ali je pouzdanije da se to dogodilo 1841. godine. Ta masivna zgrada, sagrađena u baroknom stilu, u kojoj je bila gostionica s prenoćištem, i danas postoji i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda u Rijeci kao jedna od vrijednih povijesnih građevina u Gorskomu kotaru. Postupno su se u Skradu otvarale gostionice i prenoćišta u pojedinima domaćinstvima. Skrađani su tako vrlo rano naučili poslovati sa strancima pa im ugošćavanje putnika nije od tada bilo strano.
Novi, važan poticaj za napredak Skrada zbio se 1873. godine kad je dovršena željeznička pruga, koja je također prošla kroz Skrad, povezavši unutrašnjost Hrvatske s Kvarnerskim primorjem i lukom Rijekom. Skrad se tada našao na dvjema prometnicama koje su , svaka na svoj način, obilježile život i razvitak i njegov i okolnih naselja tijekom XIX. i u XX. stoljeću.
U drugoj polovici XIX. stoljeća broj se stanovnika u Skradu povećao pa se javila i potreba da se otpočne s institucionalnim obrazovanjem mladeži. Osnovna je škola otvorena 1876., a u susjednim Divjakama 1886. godine.

Danas je Osnovna škole Skrad, s Područnom školom u Kupjaku, razvijena suvremena prosvjetna ustanova koja je izvrsno op­remljena nastavnom opremom i s bogatom školskom knjižnicom, a  djeluje u novoj, vrlo uređenoj školskoj zgradi što je sagrađena 1976. godine. Uz Školu postoji i Dječji vrtić.

Opći napredak Skrada tijekom XX. stoljeća bio je odlučnim činiteljem i u preseljenju središta crkvenog života iz Divjaka. Crkva svetog Izidora u Divjakama sagrađena je 1754. ili godinu dana ranije, a samostalna župa osnovana je 1807. godine. Obuhvaćala je sva naselja na području koje danas pripada Općini Skrad. Župni je stan sagrađen u Divjakama 1845. godine. Najstarija u skradskoj općini jest nešto manja crkva svetog Antuna u Skradu. Spominje se prvi put 1733. godine. Kasnije je srušena i na njenim temeljima sagrađena je 1864. godine nova. Temeljito je obnovljena 1996., a župni stan dovršenje i službeno otvoren 19. siječnja 1975. godine, kad je ovamo preneseno sjedište župe, budući da je u međuvremenu i znatan dio stanovništva napustio sela oko dotadašnjega župnog sjedišta u Divjakama.

Razdoblje do početka Drugoga svjetskog rata doživljavamo zlatnim dobom u razvitku Skrada, posebice kao poznatoga turističkog odredišta u ondašnjoj državi. Početkom XX. stoljeća turisti su ovamo dolazili zbog vrlo pogodnih klimatskih prilika u privlačnima planinskim uvjetima. Zato je u Skradu već 1914. godine osnovano Društvo za promet stranaca, preteča Turističkog društva, koje se brinulo o tomu da se mjesto što bolje pripremi za prihvaćanje gostiju koji su ovamo dolazili, ljeti i zimi, na odmor, oporavak i klimatsko liječenje. U tomu razdoblju sagrađena je u Zelenom viru hidrocentrala (1921. godine) pa je Skrad prvi u Gorskomu kotaru dobio električnu struju. I prvi hotel u Gorskomu kotaru sagrađen je u Skradu (1919. godine hotel «Zeleni vir»). Nešto kasnije, 1933. godine, podignuta je vila «Verin bor», pansion koji je njegova vlasnica uredila i vodila na razini onodobnih turističkih objekata u Švicarskoj. Sagrađene su i zgrade u predjelu Šiler (dječje oporavilište, sanatorij za oporavak podmorničara Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije, otvoren 1938. godine), počela je djelovati Ferijalna dječja kolonija Crvenoga križa, pa je Skrad postao poznato turističko mjesto u koje se dolazilo na odmor, oporavak i liječenje dišnih organa iz mnogih dijelova tadašnje Jugoslavije. Zimi je Skrad bio i skijaško odredište kamo su navraćali ljubitelji skijanja zbog rekreacije ili takmičenja. Treba, naime, reći da su Skrađani već 1935. godine sagradili skijašku skakaonicu (za skokove do 30 m) na sjevernim padinama Skradskoga vrha (projektirao ju je Norvežanin T.T.Hansen), u godinama kad se skijaštvo tek počelo širiti, posebice skijaški skokovi na posebno uređenim skakaonicama. Zbog pogodnih klimatskih prilika i ljepote krajolika Skrad je 1936. godine proglašen «visinskom zračnom banjom», oporavilištem i lječilištem za osobe s oboljelim dišnim organima.


Skrad je, na sreću, priroda obdarila prirodnim rijetkostima iznimne ljepote. Najpoznatije su Zeleni vir s Vrajžim prolazom i Muževom hišicom, zaštićeni prirodni predjel koji je poznat i izvan naše domovine. Zeleni vir pećinski je izvor u špilji visokoj i širokoj tridesetak metara, smještenoj podno slikovito slojevite sedamdesetmetarske stijene. U dnu špilje maleno je jezero zelenkaste boje, što je izvoru dalo ime. U špilji je podignuta manja betonska brana što skreće vodu s izvora u cjevovod koji je odvodi do turbina elektrane smještene stotinjak metara niže.


U blizini je Vrajži prolaz, jedinstven prirodni fenomen koji se ističe divljom kraškom romantikom. Prolaz, kako mu ime kaže, djeluje doista vražje jer nas staza s mostićima vodi uskim, mračnim kanjonom usječenim u stijenje visoko i stotinjak metara, međusobno udaljeno katkada tek dva-tri metra, kroz koji se bučno hučeći probija potok.
Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se Muževa hišica, špilja mlađa po postanku pa su u njoj nešto rjeđe pećinske tvorbe koje u vapnencu stvara voda. U dvorani u dnu špilje, u malenu jezeru nađena je početkom XX. stoljeća čovječja ribica.

Cijelo ovo područje zaštićen je prirodni predjel koji posjećuju brojni turisti, posebice otkada u njemu uspješno djeluje obnovljeni planinarski dom do kojeg vodi uređena asfaltirana cesta.
Poslije Drugoga svjetskog rata život u Skradu, pa i dotadašnja turistička djelatnost, koja je zamrla u ratnim godinama i prvih godina poraća, razvijao se na novim osnovama. Tek 1954. godine Turističko je društvo obnovilo rad, a godinu dana ranije tiskanje prvi turistički vodič za Skrad i okolicu. Budući da se tada počinje razvijati automobilski promet, pa je Lujzinskom cestom putovalo sve više turista, u Skradu je uređeno prostrano parkiralište s benzinskom postajom. A već 1965. godine otvoren je na parkiralištu moderan tranzitni restoran. Turizam se u Skradu sve do najnovijeg vremena zasnivao na automobilskom prometu, a turistički su potencijali bili posve prilagođeni tranzitnom turističkom prometu. To će se pokazati vrlo nepovoljnom okolnosti kad će se prilike u cestovnom prometu kroz Skrad posve promijeniti početkom XXI. stoljeća.


Uz tranzitni turizam, najvažnija gospodarska grana u Skradu i okolici bilo je i poslije Drugoga svjetskog rata iskorištavanje šumskoga bogatstva. Šumarija je ovdje osnovana vrlo rano, u godinama kad je brodsko vlastelinstvo preuzela kneževska obitelj Thurn und Taxis. U šumarstvu se ovdašnje stanovništvo zapošljavalo kao šumski radnici, prijevoznici (kirijaši), što su se sa svojom zaprežnom stokom uključivali u promet (dok ih nisu istisnuli kamioni), radnici u drvnoj industriji i pilanama. Važna gospodarska grana u kojoj je zaposlen dio stanovništva bila je elektroprivreda. Neki su se zaposlili i na željeznici. U zapošljavanju, posebice ženske radne snage, važnu su ulogu imali i objekti u skradskomu predjelu Šileru, gdje je najprije djelovalo lječilište za vojne osobe, tuberkulozne bolesnike, a nakon toga tu je uređeno dječje oporavilište za djecu vojnih osoba. Danas su ti vrijedni objekti posve zapušteni...
Znatne promjene zahvatile su Skrad u godinama nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Godine 1993. uspostavljena je Općina Skrad. Do tada je ovdje bio tek mjesni ured. Gospodarski tijekovi u Općini pretrpjeli su znatne promjene pa i nazadovanje, posebice kad je 2003. godine otvorena nova, suvremena autocesta koja je mimoišla Skrad. Nestalo je tranzitnog automobilskog prometa pa je u životu Skrada, posebice u turizmu, nastao zastoj: najvažniji ugostiteljski objekti su zatvoreni. Opći su životni tijekovi usporeni ili posve stali pa se sada nastoji oživiti zdravstveno - rekreacijski turizam, oslonjen na revitalizaciju zgrada na Šileru, i vratiti Skradu ono značenje u turizmu kakvo je imao nekada. U tomu osobito nastoji Turistička zajednica Općine Skrad.
O unapređivanju gospodarstva u Općini Skrad i u Gorskomu kotaru brine se Poduzetnički inkubator (PINS d.o.o.) koji je osnovan 1995. godine. Sjedište mu je u Skradu, a svojim je poticajima i podrškom utjecao na to da sada ima na ovomu području već pedesetak poduzetnika raznolikih struka.


U kulturnomu i u sportskomu životu postižu se vrijedni rezultati. Središtem kulturnog života jest temeljito obnovljen i vrlo suvremeno uređen Dom kulture, otvoren 2004. godine. U njemu se priređuju likovne izložbe, koncerti i druge prigodne kulturne priredbe. Od 1996. godine kontinuirano i nadasve uspješno djeluje Mješoviti pjevački zbor, središnja sastavnica KUD-a «Zeleni vir». Oživio je i športski život: djeluje nogometni klub, aktivni su streličari, kuglaši i Planinarsko društvo «Skradski vrh». I vatrogastvo u Općini Skrad ima bogatu tradiciju (skradski vatrogasci djeluju od 1932. godine), izvrsno je organizirano i opremljeno.

Sve to govori da Općina Skrad i u novima, dijelom promijenjenim uvjetima, usprkos početnom posustajanju, napreduje i postiže domete i u gospodarskom i u društvenom životu koji joj otvaraju široke putove u općem razvitku.

 
Video Tjedna

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA 2017. GODINA


DOĐITE U SKRAD

Anketa
Šiljar sutra
Starački dom
Općinsko središte s sportskim i kulturnim sadržajima
Sportski centar malih sportova
Turističko naselje visoke kategorije
Ništa od toga
     Results


Hoće li Benzinska postaja u Skradu proraditi?
Ako nije otvorena dosada neće nikad
Naći će se koncesionar i novi vlasnik kroz godinu dana
Otvara se na proljeće
     Results


Da uređujete centar Skrada što bi prvo učinili?
Preselio cvjećarnicu izvan malog parkirališta
U parku Mladih uredio natkriveni prostor za manifestacije
Uredio park Mladih
Pustio ovako kako je
     Results


Kako riješiti Zeleni vir ?
Dati u zakup privatniku
Dati PINS-u na upravljanje
Stvoriti Općinsko komunalno poduzeće i dati njima
Ne znam
     Results


Što će biti s vojnim objektima Šiljar?
Revitalizirat će se do 2020. godine
Dobri planovi, ništa od njih
Dati za starački dom za kunu
Preseliti Općinu i urediti okoliš u sportske sadržaje
     Results


RSS vijesti
Stranicu izradio Andrej Pintar (C) 2005. Stranica se učitavala 0.009685 sekundi. Korisnika Online: 3